Menadžeri i lideri se rađaju, ali se i odgajaju

Klaus Kersten Klaus Kersten

Klaus Kersten, direktor International Business School Austria iz Graza, naglašava da bi sve vlade trebale poticati razvijanje poduzetničkog duha.

International Business School Austria (IBSA) u Grazu već desetak godina uspješnom suradnjom povezuje brojna međunarodna sveučilišta od Kalifornije (SAD) do Rusije. S direktorom IBSA-e Klausom Kerstenom razgovarali smo o tome što čini dobrog i uspješnog menadžera, o važnosti obrazovanja za menadžere i poduzetnike, kao i prednostima (do)školovanja u inozemstvu.

Da li se poduzetnici i menadžeri rađaju ili nastaju, odnosno kolika je u njihovom formiranju važna uloga obrazovanja? Što kaže vaše iskustvo?
Bilo je kontroverznih rasprava o pitanju da li se menadžeri i vođe rađaju takvima ili proizvode. Ukoliko se lideri ne mogu formirati, zašto bi postojale stotine knjiga na temu razvoja liderstva? Kao što je, primjerice, dokazao Centar za kreativno vodstvo, lideri nastaju i odgajaju se u jednakoj mjeri kao što se i rađaju. Time je dodatno naglašena strateška važnost razvoja vodstva. To se također odražava aktivnostima nekoliko velikih kompanija u području razvoja vodstva: Jack Welch je promijenio pristup General Electrica razvoju liderstva. Njegova ostavština je trošak od ogromne milijarde dolara godišnje koja se utroši na trening i razvoj. Druge kompanije, kao što su Colgate-Palmolive,  također snažno investiraju u ovo područje. Ta kompanija trenutačno provodi više od 70 pojedinačnih programa liderstva usmjerenih na poticanje individualnog razvoja. Moje mišljenje o tome je da osobe moraju imati određeni karakter i jaku karizmu da bi postale lideri, ali oni mogu poboljšati svoje sposobnosti učeći neke alate i vještine koji podržavaju upravljanje procesima.

Što čini dobrog menadžera?
Jedna osobina zajednička je svim liderima - oni mogu okupiti široku skupinu ljudi u smjeru ostvarenja organizacijskih vizija i ciljeva. Drugim riječima, lideri potiču, motiviraju ljude da se uključe, da aktivno sudjeluju u postizanju ciljeva organizacije. Vođe ili lideri donose mudrost, oni stvaraju viziju, artikuliraju je, strastveno imaju vlastitu viziju i nemilosrdno je ostvaruju. No, još je važnije pitanje koje možemo postaviti: zašto ljudi odluče slijediti vođu? Gallupovo istraživanje iz 2008. godine tražilo je odgovor upravo na to pitanje. Ispitivali su prosječne ljude. Istraživanje je uključivalo oko 100.000 ljudi, kojima su postavljena dva pitanja. Koji je lider najpozitivnije utjecao na vaš život? I - navedite tri riječi koje najbolje opisuju što su ti lideri učinili za vas, odnosno što su vam dali ili prenijeli na vas. Rezultat je pokazao da su uobičajene riječi kao što su vizija, svrha, strasti... izostale s vrha popisa. Riječi koje su najčešće bile istaknute su: povjerenje, suosjećanje i stabilnost. Univerzalno mišljenje zaposlenika bilo je da im je potrebno i da očekuju povjerenje, suosjećanje i stabilnost od njihovih vođa. To je ono što lideri uvijek trebaju imati na umu!

Koje su vještine izuzetno bitne za uspjeh u biznisu?
Menadžeri i poduzetnici prije svega trebaju duboko poznavanje financija, nužne su im poduzetničke vještine, osobine lidera, da nabrojim neke. Za uspjeh su važna i znanja iz marketinga, računovodstva, ljudskih potencijala, da nabrojim samo neke od neophodnih.

Koje vještine mladim ljudima najčešće nedostaju? 
Do danas su poduzetničke vještine diljem svijeta identificirane kao izuzetno važne. Posebice u Europi. Europska komisija pozvala je svoje članice 2004. godine da povećaju poduzetničke sposobnosti mladih generacija. Europska komisija je istaknula da europski socijalni model uključuje resurse za potporu prijelazu prema poduzetničkom razmišljanju gospodarstva. Osam  utvrđenih ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje,  uključuje naročito i neke vezane za poduzetništvo, smisao za pokretanje i poduzetništvo, odnosno sposobnost da se ideje pretvore u djelo. To uključuje kreativnost, inovativnost i spremnost preuzimanja rizika, kao i sposobnost planiranja i upravljanja projektima kako bi se postigli ciljevi. Pojedinac je svjestan konteksta svoga rada i u stanju je iskoristiti mogućnosti koje se javljaju. To je temelj za stjecanje više specifičnih vještina i znanja koja su potrebna onima koji osnivaju ili pridonose društvenim ili komercijalnim aktivnostima.Mislim da je upravo to poduzetničko razmišljanje koje se još uvijek samo rijetko nalazi među mladim Europljanima. Oni svi imaju odlična osnovna znanja i poslovne vještine, ali im nedostaje poduzetničkog duha. U isto vrijeme, mala i srednja poduzeća i drugi poslovi su okosnica svakog gospodarskog razvoja bilo koje europske zemlje. Stoga se upravo na to sve vlade moraju fokusirati. 

Koje su glavne prednosti koje međunarodno obrazovanje donosi budućim menadžerima?
Kao što znate, mi nudimo američki MBA program u Grazu, kojeg promoviramo također i u Hrvatskoj. Program ide izuzetno dobro jer menadžeri razumiju da se moraju istaknuti i razlikovati od drugih i da im treba širi pogled i razumijevanje globalnih odnosa i poslovnih procesa. Ovo iskustvo mogu steći jedino  od međunarodnih instruktora i međunarodnih obrazovnih programa, uključujući i brojne studije slučaja, posjete tvrtkama, te studijska putovanja u inozemstvo.

Usporedite li razinu znanja, kakva su vaša iskustva sa studentima iz Austrije, Hrvatske ili drugih istočnoeuropskih zemalja? 
Imam izvrsna iskustva sa studentima iz Hrvatske. Bili smo sretni što u ovogodišnjem MBA programu sudjeluju i četiri studenta iz Hrvatske, koji su istodobno menadžeri na važnim poslovnim pozicijama. Oni su izvrsni i, naravno, nema nikakve razlike u odnosu na bilo koje druge studente iz Austrije, Njemačke ili Rusije, na primjer. Studenti iz raznih zemalja donose različita, međunarodna, iskustva i različita stajališta, što izuzetno pozitivno za ukupno iskustvo učenja cijelog tima.

Hrvatska će uskoro postati članicom EU. Što je glavna korist za Hrvatsku? 
Važnost bivanja članicom Europske unije je nešto što treba promatrati dugoročno, kao što je dugoročno to trebalo i zaslužiti.  Iznad svega, to potvrđuje da je Hrvatska postigla mnogo u smislu da se kvalificirala za to članstvo, ali u isto vrijeme postavlja i smjernice za njezinu pozitivnu budućnost gospodarskog i društvenog razvoja. Dakle, po mom mišljenju, glavna prednost hrvatskog ulaska u EU nije toliko financijske naravi, već  u činjenici da se Hrvatsku od sada gleda kao zemlju koja je postavila svoj smjer da postane zemlja ekvivalentne socijalne, ekonomske i političke stabilnosti kao druge srednjoeuropske zemlje. Ipak, to će biti dug, a možda i teži način, ali cilj je jasan.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve