Od uvođenja 100 posto povećane pristojbe na proizvode iz Srbije i BiH prošlo je točno godinu dana, a vrijednost robe koju dvije države plasiraju na tržište Kosova smanjen je na samo šest milijuna eura ili za 99 posto.

To je izjavio Bahri Berisha, direktor kosovske carine, dodajući da je u istom razdoblju prošle godine taj iznos bio 520 milijuna eura. Prema njegovim riječima, na kosovsko tržište samo iz Srbije prije godinu dana plasirano je robe u vrijednosti od oko 450 milijuna eura i 85 milijuna eura iz BiH. To znači da je iz Srbije na kosovsko tržište plasirano manje robe u iznosu od oko 440 milijuna eura, a iz BiH 80 milijuna eura. "Sav uvoz koji smo imali u ovom razdoblju je oko šest milijuna eura iz ove dvije države", rekao je Beriša za Radio Slobodna Europa (RSE).

Neisplativ izvoz mlijeka 
Finansijska šteta za Srbiju i BiH je ogromna, dok je Kosovo u velikoj mjeri uspjelo njihove proizvode zamijeniti proizvodima iz drugih država, navodi RSE.  Gubitak tržišta je mnogo veća neizravna šteta od one svakodnevne, kažu u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Na to je u kolovozu ukazao Rasim Ljajić, potpredsjednik vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, navodeći da i u slučaju ukidanja pristojbi povratak srpskih proizvoda na kosovsko tržište neće biti lak, jer su zamijenjeni proizvodima iz zemalja u okruženju.

I Nemanja Vasić, potpredsednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, kaže da je upravo gubljenje tržišta "šteta za koje nema mjerne jedinice". Dodaje da su metalski sektor i agroindustrija sigurno najviše izgubili uvođenjem pristojbi na Kosovu, a da su proizvođači mlijeka već prvog mjeseca nakon uvođenja tih zaštitnih mjera odustali od izvoza zbog neisplativosti. "Finansijski gledano šteta je ogromna, a šteta koja je nemjerljiva novcem je prekid ugovora o suradnji, gubljenje tržišta i sve ono što ide s izlaskom s određenog tržišta i ponovno vraćanje na tržište, ponovno dobivanja kupaca i gubljenje kontinuiteta", navodi Vasić.

Prema njegovim riječima, izvoz iz Bosne i Hercegovine na Kosovo za devet meseci 2019. godine iznosio je oko 11 milijuna konvertibilnih maraka (KM), odnosno 5,5 milijuna eura, i manji je za 90,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše se izvozilo željezo i čelik, vrijedno godišnje u prosjeku od 55 do 60 miliona KM (oko 30 milijuna eura), zatim mesne prerađevine vrijedne oko 15 miliona KM, mlijeko i mliječni proizvodi za 10 milijuna KM godišnje i drugi proizvodi.

U Privrednoj komori Kosova, Kosovskom savezu biznisa i Klubu proizvođača rekli su da su na Kosovu povećani proizvodni kapaciteti, kao i broj zaposlenih u proizvođačkoj industriji.  Bedri Kosumi, vlasnik kompanije Pestova, koja se bavi preradom krumpira, ranije je za RSE izjavio da je od uvođenja pristojbi povećao proizvodne kapacitete, ali i broj zaposlenih. "Ako usporedimo prvih šest mjeseci ove godine s prošlom, statistike govore da je kod nas ostvaren porast proizvodnje od 30 posto. Na tržištu je porasla potražnja za našim proizvodima i povećali smo proizvodne kapacitete. Imamo 252 stalna radnika, a prošle godine u isto vrijeme bilo ih je oko 200", rekao je Kosumi.

Neizbježan porast cijena
Građani Kosova su se, s druge strane, žalili da je istovremeno uočen i porast cijena na tržištu, na šta ukazuju i podaci kosovske Agencije za statistiku od rujna 2019., na temelju kojih je očito poskupljenje kruha i žitarica, mesa, mlijeka, sira, jaja, ulja itd. Godišnja stopa inflacije na Kosovu u rujnu 2019. u usporedbi s istim mjesecom 2018. godine povećana je 2,4 posto.

Uvođenje pristojbi prije godinu dana također je utjecalo na smanjenje Razvojnog fonda za četiri općine na sjeveru Kosova u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo, a u koje se ulijeva novac od pristojbi s dva granična prijelaza na sjeveru Kosova. A koliko je kosovsko tržište važno za Srbiju pokazuje i odluka Beograda da prekine dijalog o normalizaciji odnosa između dvije zemlje, uvjetujući nastavak ukidanjem pristojbi.

Lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti, stranke koja je na izborima u listopadu osvojila najveći broj glasova i koja će formirati novu vladu, rekao je za RSE da će pristojbe zamijeniti potpunim reciprocitetom, odnosno da će se Kosovo odnositi prema Srbiji onako kako se Srbija po pitanju slobodnog kretanja robe i ljudi bude ponašala prema Kosovu. Na primjer, roba s deklaracijom "Made in Kosovo" ne može se vidjeti u srpskim trgovinama zato što Srbija ne priznaje dokumente koja izdaju institucije Kosova. 

Unatoč dugoj tradiciji i vezama

Prodaja srpskih opeka i crijepa svedena na nulu
Izvoz glinenih proizvoda iz Srbije na Kosovo od kraja studenoga prošle godine, kada je Kosovo uvelo nove pristojbe na proizvode iz Srbije i BiH, sveden je na nulu, kažu u Udruženju suvremene industrije glinenih proizvoda (SIGP) Srbije. Deset proizvođača opeke, keramičkih pločica i crijepa u Srbiji praktično su ukinuli izvoz na Kosovo, a gubitak po tvornici na mjesečnoj razini iznosi 300.000 eura. "Izvoz na Kosovo od 21. studenoga 2018. je nula, jer mi ne možemo niti na koji način više izvoziti robu. Sad su tamo ušli drugi prodavači, drugi proizvođači. Čak i kada se te pristojbe ukinu procjene su da se neće biti lako vratiti na to tržište, ali nadamo se nekoj tradiciji i kontaktima koje imamo s ljudima na Kosovu", kaže za RSE Slavica Živković iz SIGP-a.