Knjiga koja je otkrila mračne tajne američke tajne službe, ali i puno više od toga

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

U svojoj knjizi Edward Snowden opisuje kako američke tajne službe nadziru ljude prikupljajući podatke o njima i uz pomoć europskih vlada.

Među njima su i njemačke službe, piše DW.

Edward Snowden je imao samo 25 godina kada je sredinom 2009. počeo raditi za NSA. Posao za najvažniju tajnu službu u SAD, koju on opisuje pojmom "Permanent Record" (Stalno snimanje), je za mladog kompjutorskog stručnjaka u početku bio "posao iz snova". No uskoro ulazi u najveću tajnu Američke agencije za sigurnost NSA - "Stellarwind".

Program "Stellarwind" su SAD uvele nakon terorističkih napada na New York i Washington. Snowden je shvatio da ovaj program nije okončan, kako se službeno tvrdilo, već ga se nastavilo koristiti kao instrument za "masovno nadgledanje". "Tehnika se više ne koristi u cilju obrane SAD-a, nego u cilju kontrole ove zemlje", piše Snowden.

Podsjećanje na totalitarne režime

Prikupljanje podataka u velikom stilu, koje provodi NSA, podsjeća mladog američkog špijuna Snowdena na metode nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. On kopa po tajnim dokumentima i nailazi na PRISM - program uz pomoć kojeg Amerika prisluškuje komunikaciju u inozemstvu. Snowden opisuje kako mu u jednom trenutku postaje jasno da će situacija, "ukoliko moja generacija nešto ne poduzme, eskalirati".

Kada se odlučuje da informacije do kojih je došao stavi na uvid novinarima postaje najpoznatiji svjetski Whistleblower - zviždač. 

"Zemlje, koje su bile najkritičnije naspram američkog sustava totalnog nadgledanja su bile one zemlje koje su najtješnje surađivale sa SAD-om". Kao primjer Snowden navodi Njemačku.

Nijemci nakon Snowdenovih otkrića saznaju da njemačke tajna služba Bundesnachrichtendienst (BND) pomaže Američkoj agenciji za sigurnost (NSA) u prikupljanju podataka. Javnost je reagorala burno - između ostalog i zato što je NSA prisluškivala i mobilni telefon kancelarke Angele Merkel. Kada je to izašlo na vidjelo, kancelarka je te 2013. godine izrekla svoju čuvenu rečenicu: "Špijuniranje među prijateljima - to nikako ne ide". 

Ona je obećala da će te tvrdnje biti ispitane. 2014. je njemački parlament oformio Komisiju za ispitivanje prisluškivanja od strane NSA.

'Snowden je stavio prst u ranu'

Predsjedavanje komisijom preuzeo je profesor prava i političar CDU-a Patrick Sensburg. On danas kaže kako je Snowden puno toga pokrenuo u Njemačkoj kao i da se građani od tada s puno više senzibilnosti odnose prema osobnim podacima. I njemačke tajne službe su "nedozvoljeno ulazile u privatne podatke i dobro je što je Snowden stavio svoj prst u tu ranu", rekao je tadašnji predsjedavajući Istražne komisije Sensburg. Kao posljedica toga je 2016. godine usvojena reforma zakona o radu BND-a.

Objavljivanje knjige je svjesno bilo zakazano za 17. rujna, Dan nezavisnosti SAD-a. Snowden je uvjerenja da su američke tajne službe prekršile "Bill of Rights" i da su zapravo "hakirale Ustav". 

I to je ono s čime je Snowden želio upoznati javnost.

U odnosu prema zviždačima se u Europi nakon Snowdenovih otkrića mnogo toga promijenilo. EU je donijela odredbu da sve veće firme moraju imati mogućnost odnosno instancu kojoj bi se zviždači mogli obratiti. Od ove godine u Njemačkoj postoji zakon koji dozvoljava odavanje poslovne tajne, ukoliko je to u interesu javnosti i zaštite općeg dobra.

U knjizi "Permanent Record" Snowden optužuje vlade europskih zemalja što se nisu zauzele za njega. 27 zemalja članica EU, a među njima i Njemačku on je, kaže, molio za azil. "Nijedna nije imala hrabrost suprotstaviti se pritisku SAD-a", kaže on. Tako je Snowden ostao u Moskvi, gdje je, kako tvrdi u knjizi, nakon odlaska iz SAD i kratkog boravka u Hongkongu, u osnovi bio u prolazu na putu za Ekvador.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve