Kako su druge zemlje smanjivale fiskalni deficit

Autor: Jadranka Dozan , 17. prosinac 2013. u 20:17
Thinkstock

Rekorder prema fiskalnoj prilagodbi s rashodne strane je Letonija, kod koje je ta prilagodba kroz EDP od 2009. iznosila čak 11 posto BDP-a.

Od svih članica EU Procedurom prekomjernog deficita (EDP) dosad nisu bile obuhvaćene samo Švedska i Estonija. Većina ih je u taj mehanizam ušla 2009., a trenutno je u njemu njih 16, s tim da će uskoro u taj krug i Hrvatska. Među onima koje su ove godine izašle iz EDP-a su i dvije zemlje koje su u tom razdoblju provele najintenzivniju restriktivnu politiku, a to su Letonija i Rumunjska, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u danas objavljenom pregledu dosadašnjih iskustava zemalja obuhvaćenih EDP-om. U tom pregledu dane su i najvažnije u nizu mjera fiskalne prilagodbe odabranih tranzicijskih zemalja članica s ciljem smanjenja deficita. 

Usporedbe fiskusa različitih zemalja često su, doduše, nezahvalne jer se one nerijetko značajno razlikuju po strukturi proračunskih prihoda i rashoda, postojećim poreznim opterećenjima, kao i odrednicama i standardima socijalne države. Tako se, primjerice, ističe da je fiskalna prilagodba Letonije s rashodne strane u razdoblju od 2009. do ove godine iznosila čak 11 posto BDP-a. Mnogi će reći kako je u zemljama s naglašenijim ‘welfare state’ atributima to teško ostvarivo. Nekim je zemljama dijelom i zbog toga Europska komisija produljavala inicijalni rok za korekciju deficita koji je obično iznosio tri godine.
  
Kako god bilo, HNB-ova analiza pokazuje da su u prilagodbi tranzicijskih zemalja članica prevladavale mjere na prihodnoj strani proračuna, poput povećanja stope PDV-a i trošarina (Mađarska, Češka, Litva, Letonija, Bugarska, Slovenija), uvođenje ili povećanje poreza na imovinu (Češka, Letonija) te provođenje učinkovitije naplate poreza i doprinosa. Nasuprot tome, na rashodnoj strani vlasti su najčešće racionalizirale sustav socijalnih naknada (Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Češka, Slovenija, Litva), zatim smanjivale kapitalne investicije (Slovenija, Slovačka) te ograničavale potrošnju po pojedinim proračunskim stavkama (Bugarska, Letonija, Slovačka). 

Restrikcije su se pritom najčešće provodile kroz zamrzavanje ili smanjenje mase plaća u javnom sektoru, smanjenje izdataka za socijalne naknade te obustavu usklađivanja mirovina vezano uz porast cijena. U prosjeku su je godišnja visina prilagodbe strukturnog manjka iznosila oko 1,2 posto BDP-a (raspon od 0,5 do 3 posto), s tim da je trenutna praksa EK, kako ističu u HNB-u, da postavlja ciljeve za svaku godinu prilagodbe strukturnog i nominalnog deficita. Obično kod tih zahtjeva vrijedi pravilo: što je manjakk veći veća je i tražena prosječna godišnja prilagodba, napominje se u HNB-ovu pregledu. 

U središnjoj banci ističu u da su u većini zemalja mjere u okviru EDP-a rezultirale značajnim smanjenjem strukturnih manjkova od 2009. Prema procjenama Komisije, dodaju, “u Hrvatskoj je strukturni manjak u tom razdoblju u prosjeku iznosio 4,8 posto BDP-a s tim da se lani započeta fiskalna prilagodba ove godine nije nastavila već je odgođena za buduća razdoblja. 

Evo i najvažnijih mjera fiskalne prilagodbe u sklopu EDP-a od 2009 do 2013. koje je za odabrane zemlje u tablicu objedinio HNB:

 

Komentirajte prvi

New Report

Close