Je li ove godine označen početak kraja skupa elite u Davosu?

Idilično švicarsko zimovalište ove će godine okupiti 3000 sudionika/REUTERS Idilično švicarsko zimovalište ove će godine okupiti 3000 sudionika/REUTERS

Analitičari smatraju da je izostanak Trumpa, Putina, Xija, Macrona i May pokazatelj eskalacije tenzija u međunarodnim odnosima.

Problemi i eskalacija tenzija u međunarodnim odnosima bit će najvidljivija na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) koji započinje danas u švicarskom zimovalištu Davos.

Ovo neformalno okupljalište svjetske političke i gospodarske elite tijekom povijesti pamti nekoliko događaja u smjeru suradnje i dijaloga, poput susreta posljednjeg južnoafričkog predsjednika iz doba apartheida Fredericka de Klerka i Nelsona Mandele te sporazuma Peres-Arafat. No, ove će godine Davos proteći bez lidera najvećih sila. Stoga mnogi promatrači s pravom pitaju gubi li Davos svoju važnost.

Paradiranje u Švicarskoj
Lanjska zvijezda WEF-a, američki predsjednik Donald Trump, kao razlog izostanka naveo je blokadu rada vladinih institucija. Britanska premijerka Theresa May ispričala se zauzetošću oko dogovaranja izlaska njezine zemlje iz Europske unije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra da ne bi bilo mudro nazočiti skupu globalne elite i time dodatno "žutim prslucima" dati povoda za optužbe da je "predsjednik za bogataše".

 

Brkić

Neformalne i neobvezujuće institucije kao Davos s vremenom će biti prošlost.

Kineski predsjednik Xi Jinping lani je došao kao prvi lider te zemlje koji se odlučio sudjelovati na WEF-u, no ove godine šalje svog zamjenika Wanga Qishana. Međutim, nije javno poznat razlog izostanka ruskog predsjednika Vladimira Putina, a među 3000 sudionika neće biti ni indijskog premijera Narendre Modija. Štoviše, od sedam najrazvijenijih država, dolaze lideri samo njih tri - njemačka kancelarka Angela Merkel, japanski premijer Shinzo Abe i talijanski mu kolega Giuseppe Conte.

Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, ističe kako je Davos odvajkada bio neformalni i neobvezujući skup. "On je takav i danas, a takve će institucije s vremenom odlaziti u prošlost", smatra Brkić. No, Brkić pretpostavlja da je ove godine na njega utjecao niz globalnih problema na političkom i ekonomskom planu. "Moguće je razumjeti da dio svjetskih lidera smatra kako ima trenutno važnijih stvari od paradiranja po Davosu", smatra Brkić. 

Trumpovi prioriteti
Za eurozastupnika Tonina Piculu nedolazak vodećih lidera dodatna je manifestacija nekoliko godina tenzija u odnosima između vodećih svjetskih sila, ali i njihovog prešutnog dogovora o ignoriranju dobrih običaja međunarodne suradnje.  "Trump je krizu sa 'zatvaranjem' vlade naveo kao razlog nedolaska, no dovoljno je pogledati značajnu promjenu narativa, od suradnje prema izolacionističkim mjerama u kojima prednjači upravo SAD pod vodstvom Donalda Trumpa da bi se stekao dojam o njegovim prioritetima i politikama", ocjenjuje Picula. 

 

Picula

Kod Trumpa je dovoljno pogledati značajnu promjenu narativa.

"Ne treba zaboraviti i poruke koje proteklih godina stalno dolaze iz Davosa. Svjetska banka i MMF priznale su, nažalost s velikim zakašnjenjem, kako su politike štednje i ekonomije ponude bile promašene. Umjesto toga su počele zagovarati progresivno oporezivanje i dramatičnu redistribuciju bogatstva kao recept za rast globalne  ekonomije i smanjenje nejednakosti koja dovodi do društvenih kriza i ratnih sukoba. Političarima koji svoju moć grade na sili, umjesto na suradnji, takve poruke nimalo ne odgovaraju, pa zbog čega bi ih išli slušati u Davos?", zaključuje Picula.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!