Javno-privatna partnerstva vrijedna 22 milijarde eura

Konačnu odluku o propisanoj terapiji i nadalje će donositi obiteljski liječnik/FOTOLIA Konačnu odluku o propisanoj terapiji i nadalje će donositi obiteljski liječnik/FOTOLIA

Europska komisija, članice EU i industrija ulažu u inovativne projekte poput razvoja novih antibiotika i cjepiva od kojih će svi imati koristi.

Europska komisija, države članice EU-a i europska industrija uložit će tijekom sljedećih sedam godina više od 22 milijarde eura u inovacije u sektorima u kojima se generiraju visokokvalitetni poslovi. Predloženim modelom kroz program Europske unije za istraživanje i razvoj "Horizonti 2020" osigurat će se osam milijardi eura, oko 10 milijardi eura će doći iz industrije i gotovo četiri milijarde iz država članica EU-a.

Većina ulaganja, kako izvještava EK, bit će usmjerena na pet javno-privatnih partnerstava za inovacije u području lijekova, aeronautike, bioindustrije, gorivih ćelija i vodika te elektronike. Cilj ovih istraživačkih partnerstava je jačanje konkurentnosti europske industrije u kojima je trenutno više od četiri milijuna zaposlenih. Uz to, jedan od ciljeva je i odgovoriti na velike društvene izazove koje samo tržište ne rješava dovoljno brzo kao što je, primjerice, smanjenjea emisije ugljika ili primjena nove generacije antibiotika. Europska povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost Máire Geoghegan-Quinn naglasila je u priopćenju koje je objavila Euorpska komisija da se ovim inicijativama ne jača samo gospodarstvo već su one ulaganje u veću kvalitetu života.

Pet područja djelovanja
"Suradnja će nam omogućiti da se suočimo s problemima koje nijedno poduzeće i nijedna zemlja ne bi mogli riješiti samostalno", naglasila je M. Geoghegan-Quinn.Pet javno-privatnih partnerstava, nazvanih zajedničkim tehnološkim inicijativama (ZTI), odnose se na inovativne lijekove 2 (IMI2) odnosno za razvoj nove generacije cjepiva, lijekova i terapija; gorive ćelije i vodik 2 odnosno za širu primjenu čistih i učinkovitih tehnologija u prometu, industriji i energetici; Clean Sky 2 (CS2) odnosno za razvoj čišćih i tiših zrakoplova sa znatno nižom emisijom ugljičnog dioksida; bioindustrije (BBI) za iskorištavanje obnovljivih prirodnih izvora i primjenu inovativnih tehnologija za zelenije svakodnevne proizvode, te elektroničke komponente i sustavi (ECSEL) za jačanje sposobnosti europske proizvodnje u području elektronike.ZTI-i su otvoreni brojnim industrijskim granama širom Europe, uključujući mala i srednja poduzeća, a za financiranje se mogu prijaviti sve vrste istraživačkih organizacija. Inicijativa za inovativne lijekove (IMI) već postoji, a EK je pokrenula prijedlog čiji je ukupni proračun 3,45 milijardi eura.

IMI je pokrenut u studenom 2011. godine kao javno-privatno partnerstvo kao dio akcijskog plana EK protiv sve veće prijetnje animikrobne rezistencije. Projekt je vrijedan 223,7 milijuna eura od čega su 114,7 milijuna eura uložu farmaceutske tvrtke, a preostalih 109 milijuna dolazi iz fondova IMI-ja. Cilj projekta je u što kraće vrijeme pronaći nove antibiotike, posebice za bolničke infekcije među kojima prednjači MRSA. Podupirući klinička istraživanja, istaknuo je tada generalni direktor Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija Richard Bergstrom, politička administracija u Europi stvara snažan poticaj za kompanije i investitore da se vrate u ovo područje istraživanja. Naime, mnoge farmaceutske kompanije suočene s enromnim troškovima istraživanja novih antibiotika polako su napuštale istraživanja, a u prilog tome govorila je i činjenica da su se u posljednjih 30 godina na tržištu pojavile svega dvije nove skupine antibiotika. S druge strane, antimikrobna rezistencija je najveća globalna prijetnja javnom zdravstvu, a najveći problem diljem svijeta predstavlja tzv. MRSA odnosno bolnička infekcija. Tako je, primjerice, samo u 2007. godini u Europi prijavljeno 25.000 smrti koje su bile posljedica bolničke anitimirkobne rezistencije, a procjenjuje se da se troškovi liječenja dosežu oko 1,5 milijardu eura godišnje.     M. Geoghegan-Quinn je naglasila da kronične i degenerativne bolesti sve više predstavljaju opterećenje za europske zdravstvene sustave. 

Raspisan natječaj
"Druga, ambicioznija faza IMI-ja pomoći će razvoju sljedeće generacije troškovno učinkovitih cjepiva, lijekova i tretmana koje Europa očajnički treba. Radeći zajedno u okviru IMI2 partneri mogu dijeliti rizike i visoke troškove razvoja inovativnih otkrića koja su potrebna da bi građani zdravije i dulje živjeli", dodala je M. Geoghegan-Quinn.IMI je službeno raspisala deveti natječaj koji je otvoren do kraja istopada u različitim područjima s ukupnim proračunom od 135 milijuna eura, od čega 63 milijuna dolazi iz Sedmog okvirnog programa, a 72 milijuna iz farmaceutskih tvrtki okupljenih u EFPIA-i. Početni krug konzultacija koji je proveden početkom godine privukao je više od 50 zainteresiranih strana, od udruga pacijenata, stručnih društava, predstavnika akademija i regulatornih tijela. A o  dosadašnjim rezultatima IMI projekata raspravljat će se krajem mjeseca i na znanstvenom simpoziju Europskog društva za kliničku farmakologiju u Ženevi gdje će sudionici imati priliku čuti o najnovijim događajima u tri ključna terapijska područja (autizam, dijabetes i otpornosti bakterija) u kojima su IMI projekti trenutno vrlo aktivni.  

Istraživanje WHO-a

Bolje liječenje i dostupnost

Novi izvještaj iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navodi niz prioritetnih područja gdje je hitno potrebno provesti istraživanja kako bi se zadovoljile zdravstvene potrebe stanovništva. Izvješće je naručila EK kako bi se identificirala područja bolesti gdje je liječenje slabo pokriveno ili gdje će doći do neučinkovitosti liječenja u bliskoj budućnosti kao što je, primjerice, antimikrobna rezistencija ili pandemijska gripa. Drugi je primjer liječenje depresije za koju postoje lijekovi, ali čije su nuspojave vrlo neugodne pa pacijenti prestaju s terapijom. Treći su primjer bolesti za koje još ne postoji učinkovito liječenje kao što su, primjerice, Alzheimer, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i mnoge rijetke bolesti.

Industrija

Omogućiti pacijentima inovacije

Richard Bergström, generalni direktor Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA) naglasio je da se IMI pokazao kao vrlo uspješna priča. Dodao je da su pojedini projekt već pokazali pozitivan rezultat. Primjerice, objedinjući resurse kroz NEWMEDS projekt stvorena je najveća poznata baza studija o sizofreniji, program The New Drugs for Bad Bugs bavi se rješavanjem sve većeg problema otpornosti bakterija na antibiotike, a projekt eTox prikuplja podatke o sigurnosti lijekova. Bergström je naglasio da industrija ne gleda samo kako da poboljša inovacije već kako da ih približi što većem broju pacijenata. Upravo model javno-privatnih partnerstva, kazao je Bergström, u tome mogu pomoći.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve