Na iznenađenje i same vlade, Irska je prošlu godinu zaključila s proračunskim viškom, prvim od financijske krize 2008. godine koja slomom tamošnjeg nekretninskog tržišta povukla i banke.

Zbog spašavanja banaka državnim novcem "zeleni otok" je 2010. morao zatražiti europsku financijsku pomoć. Kako je novinarima izjavio premijer Leo Varadkar, irska riznica je 2018. zaključila sa suficitom od 106 milijuna eura zahvaljujući rekordnom poreznom prihodu od 55,6 milijardi eura kao i manjom isplatom kamata na dug. 

Razlog za brigu
"Ovo je prvi put u 10 godina da smo ostvarili suficit i godinu dana prije plana", izjavio je Varadkar u Dublinu nakon prošlotjedne sjednice vlade. Inače, službeni je Dublin ranije procjenjivao da će 2018. završiti s blagim deficitom. Od poreza na dobit kompanija u proračun se slilo čak 10,4 milijarde eura što je 1,9 milijardi eura više od vladinih planova te čak 2,2 milijarde eura više od 2017. koja je također bila rekordna po tom pitanju.

Međutim, detaljniji pogled u naoko odlične brojke ukazuje kako Irska ima razloga za zabrinutost kada su javne financije u pitanju. Naime, trećina poreza na dobit došla je od 10 najvećih kompanija koje posluju na području Irske što zemlju čini vrlo ovisnom o kretanjima u globalnom gospodarstvu.

Svjestan je toga i premijer kazavši kako se proračun oslanja na mali broj kompanija s poslovanjem u Irskoj, pa vlada za ovu godinu očekuje manji iznos od te stavke. "Ako plate isti iznos poreza u 2019. kao što su platili u 2018. to će biti ugodno iznenađenje", kazao je Varadkar.  

Dobra zaštita
Za ovu godinu ministarstvo financija očekuje blagi suficit od 0,1 posto BDP-a. Lani ostvareni suficit pruža Irskoj dobru zaštitu od ponovnog pada u ekonomske probleme, ocijenio je Varadkar.

"To znači da smo vrlo dobro pripremljeni na ekonomske šokove ako nas zahvate – mnogo bolje od ostalih država. Glavnina europskih država, uključujući i Veliku Britaniju, i dalje ima proračunske deficite", naglasio je irski premijer.

"Do sada je većina kolebljivosti u iznosu poreza na dobit bila pozitivna, ali kada krene u suprotnom smjeru, javne financije bit će vrlo izložene", ocjenjuje za Financial Times Alison Wrynn, ekonomistica Ibeca. Vlada planira i da će ove godine javni dug pasti s lanjskih 64 posto BDP-a na 61,4 posto.