I Poljacima krediti u švicarcima predizborna tema

Fotolia Fotolia

Osim što su razmjeri problema slični kao u nas (CHF krediti u odnosu na BDP procjenjuju se na oko 7,5%), i Poljska je na vratima parlamentarnih izbora.

Problem kredita vezanih uz švicarski franak trenutačno je na čekanju. Dok na domaćem terenu traje ‘timeout’ zbog špice godišnjih odmora, prilog rapravama o smjerovima rješavanja problema CHF dužnika ponudila je najprije nedavna Skupština Crne Gore zakonom o konverziji tih kredita, a ovih dana i poljski parlamentarci.

Slučaj Poljske višestruko je zanimljiv iz naše perspektive. Osim što su razmjeri tog problema (CHF krediti u odnosu na BDP procjenjuju se na oko 7,5%) slični kao u nas, i Poljska je na vratima parlamentarnih izbora (u listopadu) i pristup u rješavanju problema sve je više pod utjecajem predizbornih računica. Poljska vlada predložila je dodatne ustupke vezane uz zakonsko reguliranje konverzije CHF kredita, iz kojih proizlazi da bi banke pokrile 90% gubitka izračunata kao razlike sadašnje vrijednosti kredita i vrijednosti prema originalnom tečaju. Prag za pravo na konverziju podignut je s najviše 75 na najviše 100 kvadrata kod stanova te s 100 na 150 kvadrata kod kuća.

Vlada je malo omekšala i uvjet jedne (jedine) nekretnine. U obzir bi po novom došle i osobe koje posjeduju drugi stan, ali samo ako je on stečen nasljeđivanjem. No, glavni oporbenjaci iz Prava i Pravde (PiS) u toj temi prepoznaju masu potencijalnih birača, pa i tako omekšane uvjete smatraju pretvrdim. Vlada je zasad odbila sve njihove amandmane. No, recentne predizborne ankete ne idu joj u prilog, a dodatno je otežavajuće što je i novi predsjednik Poljske zapravo glas oporbe, a usvajanje zakona zakljujuče se njegovim potpisom. Zbog svega dio analitičara u procjenjivanju konačnog ceha smatra da nije dovoljno računati s parametrima iz vladinih prijedloga, već i onima koje zasad odbija, a koji bi obuhvatili, kažu, veliku većinu dužnika.

Crna Gora se, pak, odlučila za model preračunavanja CHF kredita u eurske, i to na dan sklapanja ugovora i fiksnu kamatu od 8,2%, uz ravnomjernu podjelu tereta tečajnih razlika između korisnika kredita, banke i države. Domaći CHF dužnici taj model drže primjerenim i za nas, ali uz uvjet da kamata bude u skladu s ovdašnjima, tj. znatno niža. No, neki od njih istodobno priznaju da sumnjaju da će to biti moguće.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve