I Poljacima krediti u švicarcima predizborna tema

Fotolia Fotolia

Osim što su razmjeri problema slični kao u nas (CHF krediti u odnosu na BDP procjenjuju se na oko 7,5%), i Poljska je na vratima parlamentarnih izbora.

Problem kredita vezanih uz švicarski franak trenutačno je na čekanju. Dok na domaćem terenu traje ‘timeout’ zbog špice godišnjih odmora, prilog rapravama o smjerovima rješavanja problema CHF dužnika ponudila je najprije nedavna Skupština Crne Gore zakonom o konverziji tih kredita, a ovih dana i poljski parlamentarci.

Slučaj Poljske višestruko je zanimljiv iz naše perspektive. Osim što su razmjeri tog problema (CHF krediti u odnosu na BDP procjenjuju se na oko 7,5%) slični kao u nas, i Poljska je na vratima parlamentarnih izbora (u listopadu) i pristup u rješavanju problema sve je više pod utjecajem predizbornih računica. Poljska vlada predložila je dodatne ustupke vezane uz zakonsko reguliranje konverzije CHF kredita, iz kojih proizlazi da bi banke pokrile 90% gubitka izračunata kao razlike sadašnje vrijednosti kredita i vrijednosti prema originalnom tečaju. Prag za pravo na konverziju podignut je s najviše 75 na najviše 100 kvadrata kod stanova te s 100 na 150 kvadrata kod kuća.

Vlada je malo omekšala i uvjet jedne (jedine) nekretnine. U obzir bi po novom došle i osobe koje posjeduju drugi stan, ali samo ako je on stečen nasljeđivanjem. No, glavni oporbenjaci iz Prava i Pravde (PiS) u toj temi prepoznaju masu potencijalnih birača, pa i tako omekšane uvjete smatraju pretvrdim. Vlada je zasad odbila sve njihove amandmane. No, recentne predizborne ankete ne idu joj u prilog, a dodatno je otežavajuće što je i novi predsjednik Poljske zapravo glas oporbe, a usvajanje zakona zakljujuče se njegovim potpisom. Zbog svega dio analitičara u procjenjivanju konačnog ceha smatra da nije dovoljno računati s parametrima iz vladinih prijedloga, već i onima koje zasad odbija, a koji bi obuhvatili, kažu, veliku većinu dužnika.

Crna Gora se, pak, odlučila za model preračunavanja CHF kredita u eurske, i to na dan sklapanja ugovora i fiksnu kamatu od 8,2%, uz ravnomjernu podjelu tereta tečajnih razlika između korisnika kredita, banke i države. Domaći CHF dužnici taj model drže primjerenim i za nas, ali uz uvjet da kamata bude u skladu s ovdašnjima, tj. znatno niža. No, neki od njih istodobno priznaju da sumnjaju da će to biti moguće.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!