Globalna vrijednost izvoza usluga porasla je u proteklom desetljeću u prosjeku 6,5 % i dosegla 5 bilijuna dolara

Autor: Objava za medije , 26. rujan 2016. u 13:50
FOTO: Thinkstock

U proteklom je desetljeću globalni izvoz usluga prosječno godišnje rastao otprilike 6,5 %, što premašuje stopu rasta nominalnog globalnog BDP-a i globalnog izvoza roba. Globalna vrijednost izvoza usluga sada iznosi otprilike 5 bilijuna dolara.

Ekonomisti PwC-a izvijestili su da gospodarstva skupine G7 pridonose tome s nešto manje od 40 % globalnog izvoza usluga, pri čemu je SAD najveći svjetski izvoznik. Međutim, između 2010. i 2015. Japan se mogao pohvaliti najvećim rastom izvoza usluga (10,4 %) u skupini G7, a slijedile su ga Francuska (7,7 %) i Njemačka (6 %). Unatoč tome, vrijednost japanskog izvoza usluga i dalje zaostaje za SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom.

Najveći rast od 2010. godine ipak se bilježi u skupini E7 u kojoj se svako gospodarstvo može pohvaliti s prosječnim godišnjim rastom izvoza usluga većim od 10 %. Kina je najveći izvoznik usluga u skupini E7 te bilježi prosječni godišnji rast izvoza usluga od 14,3 % od 2010. godine. No, najbolje su rezultate postigle Indija (15,2 %) i Turska (15,2 %).

Ako se podrobnije analizira koji sektori pridonose rastu, dolazi se do zanimljivih razvojnih kretanja.  Barret Kupelian, viši ekonomist, PwC, rekao je:

„Sve veća prisutnost yuana na globalnim tržištima u kombinaciji sa širenjem sektora financijskih usluga ukazuje na to da će financijske usluge imati važnu ulogu dok se nastavlja rebalans kineskog gospodarstva.

 U Indiji je pak izvoz putnih usluga, odnosno turistička potrošnja, rastao brže od općeg izvoza usluga. Indija ne privlači jednaku količinu posjetitelja kao njezini pandani u skupini E7, no ipak se nalazi u dobrom položaju zbog relativno brzog rasta broja međunarodnih dolazaka i turističke potrošnje.”

Što donosi budućnost globalne trgovine uslugama? Vode se pregovori o Sporazumu o trgovini uslugama, globalnom sporazumu između 23 članice Svjetske trgovinske organizacije, uključujući EU. Postizanje dogovora tijekom tih pregovora dalo bi potreban poticaj za globalni izvor usluga.

Ostale teme koje su posebno istaknuli ekonomisti PwC-a u rujanskom izdanju publikacije Global Economy Watch uključuju sljedeće:

Strana izravna ulaganja: gospodarstva država članica EU-a u srednjoj i istočnoj Europi (Češka Republika, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija) ostvarile su u prosjeku bolje rezultate u privlačenju stranih ulaganja od cijelog EU-a. Tome su djelomično razlog niži troškovi rada i relativno brz rast učinkovitosti rada u tim zemljama.

Stvaranje poslova u SAD-u: prosječan broj stvorenih poslova u 2016. (186.000) neznatno je niži od PwC-ovih predviđanja s početka godine o 200.000 novih poslova. No podaci o stvaranju poslova za lipanj i srpanj više su nego impresivni. Ako se taj trend nastavi, ekonomisti PwC-a očekuju da će Sustav federalnih rezervi (FED) povećati kamatne stope prije kraja godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close