Gašenje nuklearki povećalo bi emisije stakleničkih plinova

Novi projekti nuklearki još nisu aktivni/REUTERS Novi projekti nuklearki još nisu aktivni/REUTERS

Neprodužavanje uporabe nuklearki može rezultirati emisijom dodatnih milijardi tona ugljičnog dioksida, tvrdi IEA.

Nagli pad uporabe nuklearne energije ugrozio bi energetsku sigurnost i klimatske ciljeve te značajno povećao emisiju stakleničkih plinova, navodi se u izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA).

S obzirom da se nuklearna energija suočava s neizvjesnom budućnošću u mnogim zemljama, svijet riskira nagli pad njezine uporabe u razvijenim gospodarstvima, što bi moglo rezultirati milijardama tona dodatnih emisija ugljika, kaže se u IEA-ovu izvješću.

Neizvjesna budućnost
U njemu se navodi da je nuklearna energija drugi po značaju izvor energije s niskom emisijom ugljika u svijetu, koji osigurava 10 posto svjetske proizvodnje električne energije. Ispred je samo hidroenergija sa 16 posto. No u naprednim gospodarstvima, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu, Europsku uniju i Japan, nuklearna energija je najveći izvor električne energije s niskim udjelom ugljika već više od 30 godina i ima važnu ulogu u sigurnosti opskrbe električnom energijom, kaže se u izvješću.  Međutim, upozorava se, budućnost nuklearne energije je neizvjesna jer postrojenjima istječe radni vijek i u razvijenim gospodarstvima počinje ih se zatvarati, dijelom zbog politika koje se zalažu za njihovo ukidanje, ali i zbog ekonomskih i regulatornih čimbenika.

Bez promjena u energetskim politikama, razvijena gospodarstva mogla bi do 2025. godine izgubiti 25 posto svoga nuklearnog energetskog kapaciteta i do dvije trećine do 2040., kaže se u IEA-ovom izvješću. Pritom se ističe da neprodužavanje vijeka trajanja postojećih nuklearnih elektrana i nedostatak novih nuklearnih energetskih projekata može rezultirati emisijom dodatnih milijarda tona emisije ugljičnog dioksida. Neke zemlje su isključile energetsku uporabu nuklearne energije u svjetlu zabrinutosti oko sigurnosti i drugih pitanja.

 

25 posto

kapaciteta moglo bi se izgubiti do 2025. godine

Drugi, međutim, još uvijek vide ulogu nuklearne energije u svojim energetskim tranzicijama, ali ne čine dovoljno da bi ispunili svoje ciljeve, navodi se u izvješću. "Bez važnog doprinosa nuklearne energije, globalna energetska tranzicija bit će puno teža", izjavio je izvršni direktor IEA-a Fatih Birol. "Uz obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i druge inovativne tehnologije, nuklearna energija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva održive energije i povećanju energetske sigurnosti. Ali, ako se ne prevladaju prepreke s kojima se suočava, njezina će uloga uskoro u cijelom svijetu značajno pasti, posebno u Sjedinjenim Državama, Europi i Japanu", rekao je on.

U novom izvješću se navodi da produljenje radnog vijeka postojećih nuklearnih elektrana zahtijeva značajna kapitalna ulaganja, ali da su ona konkurentna ulaganjima u druge tehnologije proizvodnje električne energije, uključujući solarne i vjetroelektrane, te može pridonijeti sigurnijoj i lakšoj energetskoj tranziciji. No s druge strane, kako se navodi, tržišni uvjeti za produljenje vijeka trajanja nuklearnih elektrana ostaju nepovoljni, jer je produženo razdoblje niskih veleprodajnih cijena električne energije u većini razvijenih gospodarstava oštro smanjilo ili uklonilo profitne marže za mnoge tehnologije, čime su nuklearne elektrane stavljene u opasnost od gašenja. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, oko 90 reaktora ima 60-godišnju licencu za rad, no nekoliko ih je već "umirovljeno" ranije, a takva se "prijetnja" nadvila na još puno njih. 

Još teže ulaganje
U Europi, Japanu i drugim razvijenim gospodarstvima produženje životnog vijeka nuklearki također se suočava s neizvjesnim izgledima, a ulaganje u nove nuklearne projekte u razvijenim gospodarstvima još je teže. Novi projekti planirani u Finskoj, Francuskoj i Sjedinjenim Državama još nisu aktivni i suočeni su s velikim prekoračenjem troškova.

Iznimka je Koreja, s rekordnim proračunom i rokovima završetka izgradnje novih elektrana, iako vladina politika ima za cilj okončanje nove "nuklearne izgradnje", kaže se u izvješću. Zaključuje se da bi oštar pad kapaciteta nuklearne energije u razvijenim gospodarstvima imao velike posljedice te da bi bez dodatnih produljenja životnog vijeka i novih gradnji, postizanje ključnih ciljeva održive energije, uključujući međunarodne klimatske ciljeve, postalo teže i skuplje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!