Ferrero želi više zemlje u Srbiji

Autor: Poslovni dnevnik , 27. veljača 2017. u 22:00
U Srbiji se godišnje proizvede 1500 tona lješnjaka

Izaslanstvo talijanskog konditora ovih dana je ponovno u Srbiji u potrazi za kvalitetnim zemljištem.

Predstavnici velikog talijanskog konditora Ferrera traže u Srbiji još zemljišta za nasade lješnjaka za potrebe svoje proizvodnje, javlja B92.  

Talijanska kompanija je prije gotovo dvije godine kupila imovinu srpske poljoprivredne tvrtke "Aleksa Šantić" za 7,95 milijuna eura, u čijem sastavu je i 700 hektara poljoprivrednog zemljišta. Tada je objavljeno da će na cijelom kupljenom zemljištu zasaditi lješnjake. Kako doznaje B92, izaslanstvo talijanske kompanije ovih dana je ponovno u Srbiji, s ciljem da pronađe kvalitetno zemljište za nove nasade lješnjaka. Predstavnici Ferrera imaju točno određeno uputstvo kakvo zemljište trebaju tražiti i vjerovatno će prije bilo kakve kupovine ili zakupa uraditi analizu zemljišta da bi bili sigurni gdje sade. 

Prednosti Vojvodine
Prije nekoliko mjeseci portal Agroklub je objavio izjavu Zorana Keserovića, predsjednika Društva voćara Vojvodine i konzultanta Ferrera, koji je naveo da je kompanija u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i konzultantima s fakulteta u Beogradu i Novom Sadu napravila odličan projekt razvoja proizvodnje lješnjaka. "Cilj je da se pod lješnjacima nađe 10.000 hektara. Namjera Talijana je da se unaprijedi čistoća sorte jer dosta proizvođača u Srbiji ima izmješane sorte i to predstavlja veliki problem u otkupu", rekao je Keserović.

 

7,95 milijuna

eura platio je Ferrero 700 ha zemljišta prije dvije godine

U Srbiji se godišnje proizvede samo 1500 tona lješnjaka, dok Turska proizvede čak 650.000 do 700.000 tona, a Italija oko 120.000 tona, piše Agroklub. S druge strane, Italija i Njemačka uvezu 100.000 tona lješnjaka iz Turske, od čega turski proizvođači zarade milijardu dolara, dok od ukupnog izvoza lješnjaka ostvare vrijednost od 2,7 milijardi dolara, što je jednako vrijednost ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Srbije. Sama Srbija uvozi 90% lješnjaka što je npr. 2013. godine dosegnulo vrijednost od gotovo 7 milijuna eura. Prema mišljenju Zorana Keserovića sve su to razlozi koji upućuju na zaključak da bi Srbija trebala unaprijediti proizvodnju lješnjaka. Prema njegovim riječima, napravljeni su i kalibratori za posebne sorte kao i sušare koje rade na određenom režimu za svaku sortu.

Keserević smatra da će povećanjem površina pod lješnjakom istovremeno rasti i uvoz strojeva za prikupljanje plodova, kalibriranje i sušenje. Prema procjenama, prošle godine pod lješnjakom je u Srbiji bilo između 500 i 700 hektara zemljišta. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su prosjeci rodnosti lješnjak u Srbiji jednaki, a u nekim dijelovima čak i veći nego u Italiji. Lješnjak zahtijeva rastresita, duboka, umjereno vlažna zemljišta i dobru osunčanost terena. U središnjoj Srbiji je 90% zemljišta na visini ispod 1000 metara nadmorske visine, što je izuzetno pogodno za uzgoj lješnjaka.  U Vojvodini su za uzgoj lješnjaka pogodni Srijem i zapadni dijelovi Bačke, a zbog jakih vjetrova, mrazeva i visokih nivoa podzemnih voda, lješnjaku ne odgovaraju Banat i sjeverni i istočni dijelovi Bačke. 

Obvezno navodnjavanje
Keserović kaže da je veliko zanimanje za podizanje nasada lješnjaka i onih voćara koji nemaju ugovore s Ferrerom. Dva mjeseca prije službene prodaje sadnice lješnjaka bile su rasprodane. Talijanski otkupljivači su zainteresirani za sorte namijenjene konditorskoj industriji. "Talijani zahtijevaju da voćari naprave analizu zemljišta i gnojenja. Postavljanje sustava za navodnjavanje kap po kap je obvezno", tvrdi Keserović.

Komentirajte prvi

New Report

Close