Evo što iz Mađarske najviše švercaju građani Hrvatske i Srbije

Thinkstock Thinkstock

Razlika knjiženom izvozu iz Mađarske i uvozu u Hrvatsku i Srbiju odnosi na iste proizvode: električnu energiju, derivate nafte, prirodni plin, lijekove i putničke automobile.

Ekonomist Miroslav Zdravković objavio je na portalu makroekonomija.org  vlastito istraživanje o tome što sve iz Mađarske švercaju građani Hrvatske i Srbije. “Veliko odstupanje registrirane vrijednosti izvoza iz Mađarske u Srbiju i Hrvatsku, 578 milijuna eura kod Srbije i 850 milijuna eura kod Hrvatske, motiviralo me je da odem jedan korak dublje u podatke trademap-a, da vidim o kojim proizvodima se radi. Dodatan korak bi trebalo učiniti ministarstvo unutarnje trgovine ili neka druga institucija, kako bi se očitale i količine konkretnih proizvoda koje ulaze na tržište”, piše Zdravković. 

Odstupanja u podacima nastaju na dvije osnove: transfernih cijena velikih kompanija i šverca proizvoda iz Mađarske. Kada građani iz ove dvije zemlje kupe robu u Mađarskoj na carini mogu dobiti povrat mađarskog PDV-a. Tada mađarska carina registrira robu oslobođenu od PDV-a kao izvoz iz Mađarske. I dok je u Srbiji i Hrvatskoj isplativo prošvercati kupljenu robu, u Mađarskoj ostaje trag da je tamo kupljena. 

Iz podataka se vidi da se najveći dio razlika u knjiženom izvozu iz Mađarske i uvozu u Hrvatsku i Srbiju odnosi na iste proizvode: električnu energiju, derivate nafte, prirodni plin, lijekove i putničke automobile. To ukazuje na činjenicu da velike kompanije mogu mnogo lakše da transferirati novac i profit na željenu destinaciju u odnosu na tisuće švercera/turista koji odu kupiti robu jeftinije nego u svojoj zemlji, nadajući se još da će izbjeći plaćanje carine prilikom povratka kući.

“Hit” za kupce iz Hrvatske i Srbije su: svinjetina, šećer,  čokolada,  hrana za životinje, preparati za njegu lica i kože, proizvodi za osobnu higijenu, praškovi za pranje, nove gume za automobile, klima uređaji, računala, telefoni za fiksnu telefoniju, televizori (uključujući video rekordere) toaletni papir i tamponi.

"Iz priloženih tabela mogu se izračunati izgubljeni prihodi budžeta Srbije i Hrvatske od nenaplaćenog PDV-a i carine, na nivou pojedinačnih proizvoda. I, da ponovim, mogu se izračunati količine švercane robe u odnosu na godišnji promet tih proizvoda u legalnim tokovima", zaključuje Zdravković.

Komentari (3)
  • Pero7
    Pero7 13:52 1.6.2013.

    LIDL ?

    To su Kolonizatori koji su došli u Hrvatsku kako bi uništili Hrvatsko gospodarstvo , prevarama .

    Evo na primjer danas :
    Reklamiraju sniženje cijena 20 % na voće i povrće .
    LAŽ !
    Sve možete jeftinije i puno , puno bolje kupiti na Placu , na Tržnici .
    Uspjeli su agresivnom kampanjom prevariti veliki broj Hrvatskih kupaca koji su nasjeli (parkiralište im je puno) .
    Naprimjer , jagode u Lidlu su po 20 kn a na Placu od 14 do 16 kn !
    Slično je i sa drugim cjenama .
    Na primjer mlijeko prodaju po 6,99 kn !
    Piletinu po 49,99 !…
    Ako imate njihove stare promiđbene letke , usporedite stare i nove cijene na akciji !
    Sada oglašavaju akcije , a u stvari su cijene digli 40 % .
    Posebna je priča s bonbonima , čokoladama i keksima .
    Toliko su agresivni sa lošom robom u namjeri da unište Kraš , Zvečevo , Kandit…
    I šta je još interesantno u Lidlu ,Spar , Kaufland ,Merkator…?
    U prošloj godini su radili sa gubitcima (za razliku od Konzuma i ostalih Hrvatskih trgovina).
    Nema dobiti - ne plačaju Hrvatskoj porez na dobit !
    Rezime :
    uništavaju Hrvatsko gospodarstvo , povečavaju nezaposlenost u Hrvatskoj , jačaju svoje gospodarstvo , zapošljavaju svoje radnike ….

    Kupujte Hrvatske proizvode u Hrvatskim trgovinama !

    S kupnjom Hrvatskih proizvoda čuvate radna mjesta Hrvatima u Hrvatskim tvrtkama i jačate Hrvatsko gospodarstvo !

  • razer
    razer 20:59 31.5.2013.

    Hrvatska je uzasno, uzasno skupa zemlja. Putovao sam, i sto sam kratko bio vani, mogu reci da su pogotovo najskuplji osnovni artikli. Gotovo nijedna zemlja ne stavlja 25% pdv na hranu, recimo.

    Tradicija kupovine u drugim zemljama postoji vec dugo, gotovo sve je jeftinije. Rezije su nam ekstremno skupe, i skacu suludo. Autobus/tramvaj u vrhu Europe, isto poraslo 100% u kratko vrijeme. Hrana je uzasno skupa. Od svega sto se mogu sjetiti, mozda je samo kava u kaficu, pivo negdje vani, i kino jeftinije-ali to ne uvijek.

    Ako uzmemo u obzir place, koje su ovdje i 5 puta manje, onda je jasno da samo za hranu realno treba i pola place. U zemlji gdje gola egzistencija uzima skoro cijelu placu, tesko ce potrosaci stvarati neku egzoticniju potraznju.

    Sto se tice kredita, na to zaboravite… banke to daju prema placi/zaposlenju, tako da cete tesko dobiti isti u Austriji. Stos je da je stednju lako seliti za veci prinos, a kredit ne. Takodjer, kreditni rizik klijenta se formira i prema zemlji u kojoj radi.

    Zemlja od koje je poslovno konkurentija Venezuela, ne moze imati kamate kao u Austriji.

    Kakva je situacija, govori to da za volontiranje koje 100% nece prerasti u posao, ide i po 40-50 ljudi na jedno mjesto. Postajemo Alan Ford drzava, tragedija, komedija, i satira.

  • miami
    miami 18:10 31.5.2013.

    Kako ćete 01.07. nazivati svakodnevnu borbu za preživljavanjem- mnogih
    građana iz Rep.Hrvatske koji su “OTKRILI NIŽE CIJENE ” u državama
    okruženja- a čiji ćemo član postati 01.07. ove godine, posebice Mađarska
    i Austrija….Italija,…

    Jedva čekam, da odem u Mađarsku pogledati cijene lijekova, koje građani
    kupuju tamo- a nas kritiziraju…

    Što mislite hoće li mađarske veldrogerije imati takve cijene lijekova
    svjetskih kompanija..?

    Godinama smo u visokim cijenama plaćali HRVASKU ADMINISTRACIJU….
    gotovo je, napokon ….

    Prvo ćemo otići u Austriju po novac / kredite/ ..ako ih ovdje možemo plaćati
    onda ćemo tamo moći- još lakše!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!