Europska unija želi 50% kapaciteta Južnog toka prepustiti tržištu

U Rusiji tvrde da je sve spremno za gradnju novog plinovoda/GAZPROM U Rusiji tvrde da je sve spremno za gradnju novog plinovoda/GAZPROM

Bruxelles ne može spriječiti gradnju novog, važnog plinovoda, no raznim ograničenjima ga može učiniti nerentabilnim.

Europska unija ustraje na zahtjevu da Rusija preispita sve međudržavne sporazume sklopljene sa zemljama kroz koje prolazi plinovod Južni tok i njegovi ogranci. Ruski stručnjaci smatraju da Europska unija nema realne zakonske poluge kojima bi mogla spriječiti izgradnju Južnog toka, ali da može ograničiti protok plina i time nanijeti ozbiljnu štetu rentabilnosti ovog skupog projekta.

 

86milijardi

kubičnih metara ruskog plina godišnje prolazi kroz Ukrajinu

Ruski premijer Dmitrij Medvedev vrlo je jasno rekao: "Pravna pozicija Rusije je jaka, Europa će dobiti plin. U to nemojte sumnjati". A predsjednik upravnog odbora Gazproma Aleksej Miller samouvjereno je obećao da će "projekt biti realiziran u roku i da će funkcionirati". Pitanje je samo pod kakvim uvjetima će se to dogoditi i hoće li Gazprom od tog posla imati koristi, piše Ruski vjesnik. Činjenicu da Europa ne može spriječiti izgradnju Južnog toka priznaje čak i Europska komisija. Međutim, ono što može učiniti je značajno ograničiti eksploataciju plinovoda i njegovo korištenje učiniti nerentabilnim. Upravo to se dogodilo s drugim ruskim plinovodom, Sjevernim tokom, točnije, s njegova dva ogranka: OPAL i NEL. Prvi vodi od Greifswalda (krajnja točka Sjevernog toka) do granice s Češkom, a drugi iz istog Greifswalda ide do Donje Saske, na taj način povezujući transbaltičku magistralu s mrežama za distribuciju plina u Njemačkoj. Oba ova kraka djelomično pripadaju kompaniji Wingas, jednom od najvećih distributera plina u Njemačkoj, koja je pod kontrolom Gazproma.

Ništa od izuzeća
Tvrtke Wingas i E.On Ruhrgas su se još u fazi projektiranja ovih plinovoda obratile nadležnoj regulativnoj agenciji s molbom da budu izuzete iz antimonopolističkih pravila koja je usvojila EU. Ali ništa nisu postigle. Kao posljedica toga, ogranak OPAL, koji je projektiran za transport 35 milijardi kubičnih metara plina godišnje, koristi samo 50% kapaciteta. Europska komisija tražila je da ostalih 50% bude rezervirano za druge distributere plina. To najviše štete nanosi Gazpromu, koji je prisiljen dioničarima Sjevernog toka plaćati za pun tranzitni kapacitet plinovoda, što je oko 500 milijuna dolara godišnje. I još otprilike isto toliko iznose ostali gubici tvrtke, koja, kako je prisiljena koristiti usluge Ukrajine, kroz tu zemlju transportira dodatne količine plina i, u skladu s tim, plaća tranzitne pristojbe. Nakon što se ministar energetike RF Aleksandar Novak obratio Europskoj komisiji, europski činovnici su prošle zime kada su nastupile velike hladnoće dozvolili da se privremeno poveća tranzit plina, što je rezultiralo time da je Gazprom povremeno koristio i do 80% kapaciteta kraka OPAL.Uskoro se od Europske komisije očekuje konačna odluka.

 

2018.godine

plinovod Južni tok trebao bi raditi punim kapacitetom

"Što se tiče ogranka OPAL, riječ je o dogovoru o korištenju 100% kapaciteta u zamjenu za izdvajanje određene količine plina za prodaju na otvorenom tržištu", izjavio je veleposlanik Rusije u EU Vladimir Čižov. Pitanje je samo u količini plina koja će se izdvajati. Radi se o minimum 10%, a maksimum 50% plina. Nakon kraha europskog projekta Nabucco, koji je bio konkurent Južnom toku i kojim se plin iz Turkmenistana i Azerbajdžana trebao isporučivati Austriji i Njemačkoj, u Europi jednostavno nema ozbiljna alternative novom ruskom plinovodu.U Aziji se pet zemalja želi probiti na europsko tržište plina. To su Azerbajdžan, Izrael, Irak, Iran i Turkmenistan. Međutim, problem Europe je u tome što nitko osim Gazproma nije u stanju, prije svega financijski, do Zapada izgraditi plinovod dovoljno velikog kapaciteta. Azerbajdžan ima dva projekta plinovoda za isporuku plina u Europu preko Turske. Ali jasno je da, kao prvo, Azerbajdžan ne može istovremeno izgraditi dva plinovoda, a, kao drugo, njihov kapacitet je relativno mali i iznosi samo 10 do 12 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Očito je da će u takvoj situaciji Europska komisija na kraju dopustiti Gazpromu da izgradi Južni tok, poslije čega će pokušati prisiliti ga da 50% kapaciteta prepusti otvorenom tržištu. Jasno je i da vodstvo Gazproma to zna i da zato ne pristaje na kompromise.

Politička podrška
Zanimljivo je da se niti rusko ministarstvo energetike RF niti Gazprom do sada nisu obraćali Europskoj komisija s molbom o izuzeću. Osim toga, ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno je apelirao na izvoznike plina da "ne prave ustupke Europi i da se zajedno suprotstave zahtjevima Trećeg paketa energetskih propisa". Tri članice EU (Bugarska, Mađarska i Slovenija) službeno su potvrdile da i dalje pružaju političku podršku Južnom toku. Ako to učine i druge zemlje članice EU, tada zahtjev da se omogući pristup plinovodu trećim osobama otpada sam po sebi. A čak i ako do toga ne dođe, Gazprom ima još jednu mogućnost - 50% plina koji se transportira "Južnim tokom" na ulazu u Varnu prodati nekoj partnerskoj kompaniji. U tom slučaju Europska komisija neće moći postaviti nikakve formalne prigovore.Uostalom, bez obzira na to u kojem pravcu će se situacija razvijati, Južni tok će početi s radom već krajem 2015., a do početka 2018. proradit će punim kapacitetom, što će, zajedno s učinkovitom eksploatacijom Sjevernog toka, omogućiti Gazpromu da u potpunosti napusti tranzit kroz Ukrajinu, koji danas iznosi nešto više od 86 milijardi kubičnih metara godišnje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve