Europska unija planira plinski 'Istočni luk' i zaobilazi Srbiju

Dogovor je postignut na inicijativu vlade u Bratislavi/FOTOLIA Dogovor je postignut na inicijativu vlade u Bratislavi/FOTOLIA

Dogovor o izgradnji nove plinske infrastrukture, neslužbeno nazvane "Istočni luk", postignut je na susretu vođa Europske unije i šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza u Rigi.

Novi plinovod "Istočni luk" kroz Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku mogao bi se početi graditi 2018., proizlazi iz dogovora ovih zemalja potpisanog u Rigi, piše intrnetski portal b92.

Kako su novinskoj agenciji Beta potvrdili europski diplomatski izvori u Bruxellesu, iako ta nova infrastruktura za dotok plina iz raznih izvora zaobilazi Srbiju, izgradnja srpsko-bugarske plinske veze pružila bi mogućnost dotoka određene količine plina u Srbiju i s novog plinovoda. Europski i američki analitičari su zaključili da je Rusija ustrajna u namjeri gradnje plinovoda velikog kapaciteta - Turski tok, iako to ne žele Europska komisija i mnoge članice EU, koje su napore usmjerile na izgradnju Južnog plinskog koridora, i dotoka plina naročito iz Azarbejdžana.

Azarbejdžanski plin bi prvenstveno preko Transjadranskog i drugih planiranih plinovoda, koji trebaju ići kroz Tursku, kao dio Koridora, postao alternativni izvor snabdjevanja u odnosnu na ruski plin, a "Istočni luk" bi u koristio plin iz tih plinovoda Južnog koridora. Politički dogovor o izgradnji nove plinske infrastrukture, neslužbeno nazvane "Istočni luk", na prošlotjednom susretu vođa Europske unije i šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza u Rigi, potpisali su ministri Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske. Dogovor je postignut na inicijativu vlade u Bratislavi koja je stavila do znanja da je cilj dogovora postizanje stanja u kojem postoje "razni izvori i putevi snabdjevanja za stabilan i bezprekidan dotok plina u srednju i jugoistočnu Europu".

A, kako je rečeno, "mogući izvori plina bili bi Azarbejdžan, Turkmenistan, Irak, Cipar i Rusija". U Centru za europske političke studije u Bruxellesu smatraju da će Europska komisija, naročito sjeverne članice EU koje se zalažu za što brže smanjivanje ovisnosti Europe o ruskom plinu, teško dati suglasnost za izgradnju infrastrukture kroz Grčku, a to znači da bi plin preko Makedonije i Srbije, dolazio u Mađarsku, kojom bi plin Turskog toka sa čvorišta na tursko-grčkoj granici bio dopreman Europskoj uniji. Američki institut za strategijske prognoze Strafor smatra kako će ruska kompanija Gazprom nastaviti izgradnju Turskog toka "što je prije moguće, bez obzira na to hoće li ili ne taj projekat prevladati političke prepreke u Europskoj uniji".

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!