Europska unija industriji poklanja pet milijardi eura za emisiju CO2

Autor: Ante Pavić , 30. rujan 2014. u 22:01
Cementnoj industriji smiješe se dvije milijarde eura/FOTOLIA

Pobijedila je poslodavačka udruga BusinessEurope, koja je od zastupnika zatražila da prihvate prijedlog ili “riskiraju ozbiljne posljedice”.

Odbor za okoliš Europskoga parlamenta prošloga je tjedna tijesnom većinom glasova podržao pet milijardi eura vrijedan plan besplatnih dozvola emisije ugljičnog dioksida za tešku industriju, koji, prema zamislima Europske komisije, treba pomoći da se što uspješnije natječe na globalnom tržištu, piše Euractiv. U odboru koji se sastoji od 67 članova 34 su glasala "za", 30 "protiv" te je dvoje bilo suzdržano. Prijedlog su podržali zastupnici desnog centra, dok su predstavnici zelenih i liberala bili protiv, tvrdeći da će se na taj način baciti milijarde eura na nepotreban poklon krupnom biznisu. 

Zeleni na nogama 
"Odbijanje prijedloga poslalo bi pogrešnu poruku kompanijama", izjavio je Petar Liese, njemački pripadnik desne Europske pučke stranke. Posebno bi to osjetila europska cementna industrija, poput Holcima ili Lafargea, kojoj se smiješe dvije milijarde eura kad se uvedu uzblaženi kriteriji po kojima na listu ulaze pojedini industrijski sektori. Komisija je još u svibnju predložila da većina industrijskog sektora dobije besplatno dozvole za emisiju ugljikova dioksida kako bi se ispunile obveze prema Sustavu trgovine emisijama stakleničkih plinova EU (ETS).

 

6eura

trenutna je cijena tone emisije stakleničkih plinova

ETS regulira oko polovice ukupne emisije stakleničkih plinova u EU i prisiljava oko 12.000 energana, tvornica i zrakolplovnih prijevoznika da zatraže i plate dozvolu za svaku tonu plinova koju emitiraju. Tzv. lista kompanija kojima su dopuštene besplatne dozvole formirana je kako bi se spriječio odlazak industrije EU u druge svjetske regije poput Bliskog istoka, koji nema tako stroga pravila kao EU. Listu su odobrile članice u srpnju, ali je nizozemski zastupnik zelenih Bas Eickhout prigovorio nakon što je postala izvršna jer je Komisija pri izradi ignorirala vlastite ranije preporuke. "Komisija je u vlastitom istraživanju navela da ne postoji stvaran rizik od odlaska pojedinih sektora iz EU, ali im je svejedno dala besplatnu dozvolu, iako je rizik od relokacije glavni uvjet za tako što", pisao je u svojoj izjavi Eickhout.

Prijašnja je lista pretpostavljala da će se industrija suočiti s rizikom nekonkurentnosti ako cijena emisije plina skoči iznad 30 eura po toni. Sadašnja cijena je šest eura po toni. U novoj neobjavljenoj procjeni utjecaja pravila o emisiji stakleničkih plinova, u koju je Reuters imao uvid, Komisija je preporučila da se cijena koja bi mogla povećati rizik od relokacije industrije smanji s 30 na 16 i pol eura, što je dovoljno da se na novoj listi nađe cementni i još pet sektora kojima tu ne bi bilo mjesta da je granica ostavljena na 30 eura. 

Nepoštena lista 
Gerben-Jan Gerbrandy, vođa liberala u Odboru, glasao je protiv prijedloga tvrdeći da se on temelji na političkim dogovorima. Analitičari očekuju da će cijene emisije plina do kraja desetljeća rasti te bismo 2020. trebali doći na razinu 10 eura po toni. Taj podatak i razlika između analiza i olabavljenih Komisijinih kriterija za uvrštenje na listu razbjesnili su pobornike zaštite okoliša koji žele prisiliti kompanije da plaćaju za onečišćenje i više ulažu u tehnologije koje smanjuju emisije stakleničkih plinova. Glasanje na Odboru pobjeda je europske poslodovačke udruge BusinessEurope, koja je od zastupnika zatražila da prihvate prijedlog ili "riskiraju ozbiljne posljedice po ulaganja u industriju u Europi". Grupacija socijalista i demokrata smatra da je lista nerealistična, pa je njihov glasnogovornik za klimu Matthias Groote izjavio da "ispada da su svi industrijski sektori iznimke". "Lista koju je usvojila desna većina nije poštena prema industrijama koje ulažu u inovacije i održiva rješenja", izjavio je Groote.

Komentirajte prvi

New Report

Close