Europi će za bioenergiju trebati zemljišta veličine Poljske i Švedske

Autor: Ante Pavić , 28. svibanj 2014. u 22:01
Cilj EU: Biogorivo u sljedećih šest godina trebalo bi imati 10% udjela u ukupnoj količini goriva za transport/FOTOLIA

Strah je pretjeran: u EU se milijuni hektara koriste za odmaranje zemljišta, kaže H. Seidl iz Agrokor energije.

Kako bi dostigla planirano udvostručenje usjeva i drva za proizvodnju biogoriva do 2030., Europska unija će trebati 70,2 milijuna hektara zemljišta, što odgovara površini Poljske i Švedske zajedno, zaključili su znanstvenici Bečkog sveučilišta u studiji "Izračun zemljišnog otiska bioenergije EU".

EU već koristi golemu ukupnu površinu za proizvodnju biogoriva koja je jednaka veličine Švedske. Da bi dostigla ciljeve koje je ambiciozno postavila, EU će trebati znatno proširiti proizvodnju, što je povezano s planovima da obnovljivi izvori energije do 2020. postignu udjel od 20 posto u ukupnoj proizvodnji energije, iako će se najvjerojatnije njihovo ostvarenje produljiti do 2030. Osim toga, u EU su postavili cilj da biogorivo u sljedećih šest godina dosegne 10 posto udjela u ukupnoj količini goriva za transport, uz naglasak kako države članice još razmatraju pravila koja moraju uzeti u obzir neizravni učinak proizvodnje biogoriva na održivo korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Ako EU ostane pri svim svojim ciljevima i upotreba biogoriva do 2020. ostane stabilna, do 2020. godine će se biomasa proizvoditi na 40 milijuna hektara, sirovine za biogoriva na 11 milijuna hektara, a usjevi za bioenergiju na 19 milijuna hektara zemljišta.

Takva količina potrebnog zemljišta za proizvodnju bioenergenata mogla bi ugroziti ekosustav EU, smatraju znanstvenici Bečkog sveučilišta. Upozorava se na to da zbog sve veće potražnje za biogorivima na globalnoj razini neke zemlje koje nisu potpisale klimatski sporazum iz Kyota, poput SAD-a, koriste neodržive metode koje uključuju i deforestaciju velikih površina. Wall Street Journal nedavno je otkrio nedopuštene sječe američkih šuma zbog velike potražnje na europskom tržištu, koje je bez problema uvezlo tu biomasu iako je takva praksa deforestacije ilegalna i u EU. "Čini mi se da se kolege s Bečkog sveučilišta pretjerano boje proizvodnje biomase.
 

U EU u ovom trenutku postoje milijuni hektara koji se koriste za odmaranje zemljišta. Osim toga, biomasu možete proizvoditi na tlima koja su previše siromašna za proizvodnju hrane", kaže Herman Seidl, direktor Agrokor energije, dio koncerna koji je prije tri i pol godine ušao i u energetski sektor. Upozorava da je u Hrvatskoj nekoliko stotina tisuća neiskorištenih hektara zemljišta, a da se proizvodnjom sirovina za bioenergente mogu postitći dva cilja: kultiviranju zemljišta i podizanje BDP-a. "Usto, sječiva drvna masa koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe, tzv. etat, u Hrvatskoj je održivi izvor za planirane energetske projekte jer je prirast nove šume veći od etata, pa nema govora o uništavanju šuma", kaže Seidl. I dok se neki u Europi bune protiv spaljivanja usjeva za proizvodnju energije, proizvodnja bioenergije posebno je popularna u zemljama poput Velike Britanije jer je konverzija obrade sirovina u dosadašnjim centralama na ugljen kojima Britanija obiluje relativno jednostavna.

Nedavno je i zabilježen presedan u EU, gdje su obnovljivi izvori energije prvi put u povijesti postali dominantni u proizvodnji električne energije. Barem tako pokazuju pokazuju podaci Enerdate za 2013. To znači da su obnovljivi izvori s udjelom od 28 posto potisnuli ugljen i nuklearne centrale u proizvodnji električne enrgije. Razlog tome je smanjenje potrošnje električne energije za jedan posto zbog ekonomske krize, što je odvelo u pitanje isplativost investicija u električne centrale zbog njihove nerentabilnosti. Kako je izjavio generalni direktor Enerdate Silvan Shato, u EU su od 2010. konzervirane centrale ukupne snage od 20 gigavata, a najavljuje se da će do 2017. godine biti zatvorene centrale ukupne snage 13 gigavata. 

Komentirajte prvi

New Report

Close