Europski dužnosnici signalizirali su u ponedjeljak, nakon pobjede ljevičarske Sirize na grčkim parlamentarnim izborima i naznačenog dokončanja programa pomoći, da su spremni dati Ateni više vremena za povrat duga ali i da nisu naklonjeni eventualnom zahtjevu nove grčke vlade za njegovim otpisom.

Na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Grčkoj pobijedila je koalicija ljevičarskih stranaka Siriza, koja se zalaže na napuštanje mjera štednje i za dokončanje programa međunarodne financijske pomoći.

"Glasovanjem grčkog naroda zatvara se začarani krug strogih mjera štednje (…). Paket pomoći međunarodnih kreditora i izlazak iz krize 'težak' 240 milijuna eura je stvar prošlosti", poručio je nakon proglašenja pobjednika izbora čelnik Sirize Aleksis Cipras.

Obećao je također da će s međunarodnim partnerima "pokušati ispregovarati održiva rješenja za obje strane". "Grčka iza sebe ostavlja katastrofalne mjere štednje, napušta strah i autoritarnost, napušta pet godina ponižavanja i patnje", istaknuo je Cipras.

Aktualni program pomoći istječe 28. veljače i postavlja se pitanje na razini eurozone kakav stav zauzeti prema poruci grčkog izbornog pobjednika, o čemu će ministri financija raspravljati u ponedjeljak poslijepodne na sastanku u Bruxellesu.

Bez tog programa Grčka neće moći sudjelovati u programu otkupa državnih obveznica koji je prošlog tjedna najavila Europska središnja banka i imat će teškoća s financiranjem na tržištu, tumači Reuters. Ne bude li Atena servisirala dug prema eurozoni, vjerojatno će se povući i privatni ulagači, upozoravaju dužnosnici.

Reuters nagađa da će ministri financija vjerojatno signalizirati da su spremni produljiti program pomoći, kako bi nova vlada imala vremena za pregovore s međunarodnim zajmodavcima o ekonomskoj politici. Vjerojatno će razgovarati i o produljenju roka povrata grčkog duga, dodaje agencija.

Tako je finski premijer Alexander Stubb kazao da je njegova zemlja spremna razgovarati o produljenju programa ako se nova grčka vlada obveže na poštivanje ugovora i na provedbu obećanih strukturnih reformi.

"Nećemo oprostiti dugove ali spremni smo razgovarati o produljenju programa pomoći ili o rokovima… No, to neće promijeniti činjenicu da Grčka mora nastaviti s ekonomskim reformama", kazao novinarima finski premijer.

Član izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB), francuski ekonomist Benoit Coeure naglasio je da banka neće sudjelovati u otpisu dugova Grčkoj ali da su moguće promjene u ročnosti duga.

"(Čelnik Sirize Aleksis Cipras) mora vratiti dugove, takva su pravila igre u Europi", istaknuo je Coeure u razgovoru za radio Europe 1. "U Europi nema prostora za jednostrane poteze, ali to ne isključuje mogućnost rasprave, primjerice, o promjeni ročnosti duga", kazao je Coeure.

Njemački povjerenik u novoj Europskoj komisiji Guenther Oettinger upozorio je da bi restrukturiranje grčkog duga uputilo pogrešnu poruku ostalim zemljama u eurozoni.

"Ako otpišemo dio grčkog duga (Grčkoj), to će poslati pogrešan signal Portugalu ili Irskoj, Cipru ili Španjolskoj", naglasio je Oettinger u izjavi za njemački radio Deutschlandfunk, dodajući da nova vlada u Ateni mora poštivati sporazume s partnerima u eurozoni.