Estonija sumnjičava prema kineskom tunelu do Finske

Autor: Tomislav Pili , 13. kolovoz 2019. u 22:00
Brzim vlakom vožnja od Helsinkija do Tallina trajat će 20 minuta/REUTERS

Vlada u Tallinu želi znati tko stoji iza 15 milijardi eura koje je dala kineska tvrtka te kako je procijenjena rentabilnost projekta.

Ambiciozni projekt finskog IT poduzetnika Petera Vesterbecke o najdužem podmorskom željezničkom tunelu na svijetu naišao je na prvu prepreku u obliku sumnjičavosti estonske vlade.

Kako navodi Bloombeg, 15 milijardi eura vrijedan projekt tunela između Helsinkija i Tallina izazvao je niz pitanja u baltičkoj državi. Posebice u vezi njegove rentabilnosti i porijekla kapitala koji dolazi iz Kine.

Jamstva dovršetka
"Trebamo detaljno razjasniti odakle novac dolazi i u kojem iznosu", izjavio je u razgovoru za taj medij estonski ministar gospodarstva Taavi Aas. "Gdje su jamstva da će biti dovršen? Nositelj projekta nije mogao odgovoriti ni kako je procijenio volumen prometa koji bi prolazio tunelom", dodao je Aas. Odgovore koje traži Aas nije mogao dati Peter Vesterbacka, finski IT poduzetnik koji je šest godina proveo na čelu tvrtke Rovio Entertainment čiji je najpoznatiji proizvod popularna video-igra Angry Birds.

Vesterbacka je nakon odlaska iz Rovija došao na ideju gradnje 100 kilometara dugog željezničkog tunela ispod Finskog zaljeva te je osnovao tvrtku FinEst Bay Area Development. Vesterbacka smatra da bi tunel mogao biti gotov već 2024. godine. Tako bi se umjesto dvosatne plovidbe trajektom, iz Helsinkija tunelom stizalo u Tallin brzim vlakom za 20 minuta.  Inače, sama ideja povezivanja finske i estonske prijestolnice tunelom nije u potpunosti nova.

 

100 km

bit će dug tunel ispod Finskog zaljeva

Kako stoji na internetskoj stranici njegove tvrtke, još 1993. finski geolozi ispitivali su mogućnost gradnje tunela, ali je sve ostalo samo na papiru. Studija izvodljivosti koju su naručile Estonija i Finska i koja je predstavljena lani pokazuje da je tunel ekonomski opravdan po modelu javno-privatnog partnerstva i pod uvjetom da novac iz europskih fondova pokrije 40 posto troškova gradnje koje je studija procijenila između 13 i 20 milijardi eura.  Studija je pokazala i da će za gradnju trebati barem 15 godina, pa je estonski ministar uprave Jaak Aab prošloga mjeseca nositeljima projekta poslao pismo u kojem je naveo da plan otvaranja tunela 2024. nije realan.

Sve u svemu, planovi Petera Vesterbecke ne uklapaju se u studiju, ističe ministar Aas. Inače, Vesterbacka nije čekao novac iz europskih fondova, već se povezao s kineskom kompanijom Touchstone Capital Partners koja je postala glavni financijer projekta odobrivši u ožujku 15 milijardi eura. Vesterbacka ističe kako će tunel biti dio kineskog megaprojekta "Jedan pojas, jedan put", poznatiji i kao Novi put svile na koji, podsjetimo, zapadne države sumnjičavo gledaju.  

Potrebni partneri
Prije mjesec dana FinEst Bay Area Development sklopio je memorandum o razumijevanju kao neku vrstu predugovora o gradnji s tri kineske kompanije. Radi se o China Railway International Group, China Railway Engineering Company te China Communications Construction Company.  Opravdavajući ulazak Kineza u projekt, Vesterbacka je kazao kako su projektu potrebni dodatni partneri s obzirom na ograničene resurse Estonije i Finske u gradnji takvog tunela.

Paul Kunnap, odvjetnik angažiran na ovom projektu, za Bloomberg ističe kako se pripremaju detaljni odgovori za estonsku vladu kako bi što prije mogla donijeti odluku o sudjelovanju u gradnji tunela.  Međutim, neki detalji koje traži Estonija bit će objavljeni tek nakon što vlada odobri projekt, dodaju Kunnap. Sabina Lindstrom, dužnosnica finskog ministarstva prometa i komunikacija ističe kako tamošnja vlada nije raspravljala o projektu tunela te kako to nije dio politike vlade.

"Imali smo neslužbene razgovore s estonskim kolegama u vezi memoranduma o razumijevanju, ali nisu poslali službeni zahtjev za njegovo potpisivanje", kazala je Lindstrom. Estonija očekuje potpisivanje tijekom kolovoza, ali prije traži dodatne informacije, kaže ministar Aas.  "Ako nositelj projekta kaže da ne želi nikakva jamstva od vlade, ne možemo mu dopustiti da jednostavno počne kopati tunel. To tako ne funkcionira", izjavio je Aas.

Komentirajte prvi

New Report

Close