Elektrana na ugljen ne radi, a donijet će milijarde eura

Autor: Tomislav Pili , 26. veljača 2019. u 15:56
Njemačka danas 40 posto svojih potreba za strujom zadovoljava iz termoelektrana na ugljen/REUTERS

Prijedlogom gašenja elektrana do 2038. vlada će isplatiti kompenzaciju da Datteln 4 od 1,5 milijardi eura ne bude na mreži.

Namjera njemačke vlade da do 2038. ugasi sve termoelektrane na ugljen u državi mogla bi najmoderniju i najčišću elektranu preobličiti u "tvornicu novca", a da pri tome ne proizvede nijedan kilovatsat. Termoelektranu Datteln 4 sjeverno od Dortmunda gradi kompanija Uniper, a s radom bi trebala započeti sljedećeg ljeta.

Upitan početak
Uniper u gradnju investira 1,5 milijardi eura, a za taj novac dobit će najmoderniju elektranu kapaciteta 1,05 gigawata koja će po satu trošiti 400 tona ugljena za proizvodnju struje. Međutim, početak rada postao je upitan nakon vladina prijedloga da za 19 godina Njemačka više ne dobiva struju iz ugljena radi smanjenja emisija ugljičnog dioksida. Najveća europska ekonomija danas 40 posto svojih potreba za strujom zadovoljava iz termoelektrana na ugljen koje zapošljavaju 10-ak tisuća ljudi.

No, postizanje klimatskih ciljeva neće biti jeftino. Vlada će kompenzirati kompanije poput Unipera i RWE-a ako prije isteka vijeka uporabe zatvore svoje termoelektrane, dok će pokrajine na koje će se zatvaranje negativno ekonomski odraziti tijekom 20 godina dobiti 40 milijardi eura pomoći. K tome, dvije milijarde eura utrošit će se radi zaštite kućanstva i industrijskih potrošača od rasta cijena struje.

 

40 mlrd.

eura dobit će ekonomski pogođene pokrajine

U slučaju elektrane Datteln 4 projektiranog vijeka rada od 40 godina to znači da bi lokalne vlasti i Uniper na njoj mogli uprihoditi nekoliko milijardi eura državnih kompenzacija. Valja naglasiti kako vladin prijedlog sugerira da se s operaterima elektrana koje još nisu započele s radom postigne dogovor da ih ni ne priključuju na mrežu. Samo jedna elektrana odgovara tom opisu, a to je Datteln. U Uniperu smatraju da je nepriključivanje Dattelna na mrežu pogrešno. Naime, elektrana može vrlo brzo odgovoriti na manjak struje ako podbace obnovljivi izvori te tako stabilizirati mrežu, kaže za Financial Times direktor elektrane Ingo Telöken.  

Novac istoku
Da je gašenje elektrane i prije početka rada greška smatra i ekonomist Joachim Ragnitz iz Ifo instituta. "Zašto najmodernija elektrana mora biti van mreže dok starije elektrane i dalje rade? U kontekstu politike klimatskih promjena besmisleno je gasiti relativno efikasne termoelektrane u Njemačkoj, a ostaviti elektrane koje su mnogo veći zagađivači, primjerice u Poljskoj", smatra Ragnitz. Zaštitari okoliša, naravno, zastupaju suprotno mišljenje. Smatraju kako će najavljeno gašenje postojećih termoelektrana ionako biti vrlo teško politički provesti, a dodavanje novih kapaciteta taj bi zadatak učinilo gotovo nemogućim.

Sudbina termoelektrane Datteln ima svoje reperkusije i na lokalnoj razini. Dio lokalnih političara smatra kako će termoelektrane na ekonomski manje razvijenom istoku Njemačke duže raditi od onih na zapadu. André Dora, gradonačelnik Dattelna, mjesta s 35.000 stanovnika, naglašava da su gradovi i općine u regiji Ruhr među najzaduženijima u zemlji te podjednako trebaju prihode od korporativnog poreza kao i lokalne vlasti na istoku. "Solidarnost ne treba teći samo u jednom smjeru", kaže Dora.

Komentirajte prvi

New Report

Close