EBRD i EIB od Turske okrenuli se Zapadnom Balkanu

Poslovna zajednica prati novu strategiju Bruxellesa prema proširenju Unije/FOTOLIA Poslovna zajednica prati novu strategiju Bruxellesa prema proširenju Unije/FOTOLIA

Ulaganje EBRD-a u balkanske ekonomije iznosi godišnje 560 eura po stanovniku, što je znatno više nego što dobiju istočnoeuropske članice EU.

Prema pisanju njemačkih i austrijskih novina, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koju zovu i bankom za istočnu Europu, težište aktivnosti prebacila je na Zapadni Balkan jer je ta regija postala atraktivnija za ulaganje, prenosi Radio Deutsche Welle. Pojačani interes za Zapadni Balkan tumači se činjenicom da je pristup Turske Europskoj uniji "propala stvar", te je financijska potpora Europe usmjerena na kandidate za prijem iz Zapadnog Balkana.

"Tradicionalno je Turska bila najvažniji primatelj sredstava EBRD-a i Europske investicijske banke (EIB) izvan EU, ali tamo su sada njihove aktivnosti smanjene. Slično vrijedi i za tzv. pretpristupnu pomoć (IPA). I tu je Ankara najveći dobitnik, no sada se stvar okreće na Zapadni Balkan. Kao dio nove strategije, IPA hoće povećati pomoć toj regiji. Srbija već sada dobiva po stanovniku mnogo više novca od Turske", navodi Frankfurter Allgemeine Zeitung. 

 

4,7 mlrd.

eura uložio je EBRD u razne projekte u Srbiji

Potpisani novi ugovori
Prema informacijama tog lista, EBRD se nigdje ne angažira intenzivnije nego na Zapadnom Balkanu, kojeg čini šest gospodarstava: Albanija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Njemački list objašnjava da ulaganje u tih šest ekonomija iznosi godišnje više od 560 eura po stanovniku, što je znatno više od ulaganja u istočnoeuropske članice EU. U Poljskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj ili baltičkim zemljama, ta ulaganja iznose 330 eura, a u zemlje kao što su Egipat, Jordan, Libanon ili Tunis samo 43 eura.

EBRD, koji je usredotočen prije svega na istočnu Europu, uložio je 10 milijardi eura u 600 projekata na Zapadnom Balkanu.  Gotovo polovica tog novca, 4,7 milijardi eura, otišla je u Srbiju, zemlju s najviše stanovnika, slijede Bosna i Hercegovina (2,1 mlrd.), Makedonija (1,6 mlrd.) i Albanija (1 mlrd.).  Izvještavajući o Investicijskom summitu za Zapadni Balkan, koji je početkom ovog tjedna u svom sjedištu u Londonu organizirao EBRD, frankfurtski dnevnik objašnjava da se on održao samo dva i pol tjedna nakon što je objavljena nova strategija Europske komisije za Zapadni Balkan koja regiji nudi pouzdanu mogućnost pristupa EU.

 

7 mlrd.

eura uložio je od 2007. godine EIB u zemlje Zapadnog Balkana

"Srbiji i Crnoj Gori otvorena je mogućnost pristupa Europskoj uniji do 2025., dakle za manje od sedam godina", navodi list. Jasno je da je nova strategija Bruxellesa skrenula pozornost poslovne zajednice na Zapadni Balkan. "Svaki put kada EU pošalje pozitivan signal u pravcu Zapadnog Balkana, tamo se dogodi povećanje investicija. Planovi o proširenju s planom pristupa i reformskim uvjetima čine investicije atraktivnijim i lakše ih je planirati", rekao je za frankfurtski dnevnik predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti.

I Europska investicijska banka u Luksemburgu pojačala je svoj angažman na Zapadnom Balkanu, gdje je od 2007. godine uložila oko sedam milijardi eura, a samo 2017. godine 548 milijuna eura. Ove godine u Srbiji su potpisani ugovori o novim kreditima i namjenskoj financijskoj pomoći u vrijednosti od 347 milijuna eura. "EIB, koja pripada članicama EU, sada se smatra vodećim međunarodnim ulagačem na Zapadnom Balkanu", piše frankfurtski list. 

 

10 mlrd.

eura uložio je ukupno EBRD u 600 projekata u regiji Zapadni Balkan

Povoljni krediti za HE
"Kompanije na Balkanu mogu, na primjer, računati na povoljne kredite EBRD-a za svoje projekte hidroelektrana. A kako ta javno financirana banka procjenjuje odnos između ekonomske isplativosti nekog projekta i zahvata u prirodu to je informacija koja ne može izmamiti od EBRD-a", objašnjava austrijski Salzburger Nachrichten. Austrijski dnevnik piše također o vodnom bogatstvu Zapadnog Balkana i tome kako ga ugrožavaju hidroelektrane. 

"Između Slovenije i Grčke planirana je ili je počela izgradnja ni manje ni više nego 3000 hidroelektrana", kažu iz organizacije Riverwatch. "Zahvati u prirodu regije opravdavaju se okretanjem obnovljivim izvorima energije. Zemlje regije su se sa zemljama EU okupile u tzv. Energetsku zajednicu i obvezale se da će do 2020. pokriti izmedu 25 i 40 posto svojih potreba za energijom iz obnovljivih izvora, u što spada i snaga vode. To je nužno jer 16 zastarjelih termoelektrana u regiji proizvodi prašine, čađi i prljavštine koliko i 296 termoelektrana u cijeloj EU", tvrdi list. 

Manji prinosi od dionica

Prošle godine pala neto dobit EBRD-a
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je da je prošlu godinu zaključila s neto dobiti manjom za petinu u odnosu na godinu ranije zbog osjetno manjih prinosa na ulaganja u dionice. U 2017. godini neto dobit EBRD-a potonula je 22,2 posto, na 772 milijuna eura, pokazuje preliminarno izvješće EBRD-a. U banci povezuju takav rezultat s nižim prinosima na ulaganja u vlasničke udjele, koji su također pali 22 posto, na 332 milijuna eura. Prošlogodišnja neto dobit ipak je iznad prosjeka u proteklih pet godina koji iznosi približno 620 milijuna eura.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!