Dolazi pomoć iz 'monetarnog fonda', ali uz stroge uvjete

Povjerenik Pierre Moscovici, šef Euroskupine Mario Centeno i direktor ESM-a Klaus Regling/REUTERS Povjerenik Pierre Moscovici, šef Euroskupine Mario Centeno i direktor ESM-a Klaus Regling/REUTERS

Početak dodjele novca posrnulim bankama ovisit će o napretku u smanjivanju razine nenaplativih kredita.

Razvodnjeni kompromis, ali ipak korak naprijed - tako bi se mogao ocijeniti sporazum o reformi eurozone koji su jučer ujutro, nakon maratonskih cjelonoćnih pregovora u Bruxellesu, postigli ministri financija 19 država koje koriste euro.

Sporazumom u Bruxellesu okončani su osjetljivi razgovori o budućnosti eurozone u europskim prijestolnicama koji su trajali više od godinu dana, a njime su naizgled pomirena dijametralno suprotna stajališta južnih i sjevernih članica.

Dobar rezultat
I što je to dogovoreno nakon 16 sati za pregovaračkim stolom? Prema izjavi njemačkog ministra financija Olafa Scholza, "rezultat je dobar". Ipak, najambiciozniji prijedlog iza kojega je stajao francuski predsjednik Emmanuel Macron - zajednički proračun eurozone - nije prihvaćen. Prema Macronovoj zamisli, zajednički proračun - inače temeljni nedostatak u konstrukciji eurozone - trebao bi imati stabilizirajuću ulogu u gospodarstvima koja se suočavaju s usporavanjem i recesijom.

Međutim, takvoj se ideji snažno protivila Nizozemska. U konačnom sporazumu pronađeno je kompromisno rješenje u kojem su ministri naveli da se razgovori o proračunu za "konvergenciju i konkurentnost" mogu nastaviti. Francuski diplomati navodno su se obradovali da će uspjeti realizirati francusko-njemački plan o ugrađivanju tog alata u dugoročni proračun Europske unije.

 

500 mlrd.

eura kapitala nalazi se u stabilizacijskom mehanizmu

Međutim, u ministarskoj izjavi jasno stoji kako nema konsenzusa o bilo kakvom alatu za fiskalnu stabilizaciju. Ipak, ne može se reći da su ostale francuske ideje, a koje je podržala i Njemačka, u potpunosti odbačene. Naime, ugrađeni su elementi koje su u lipnju u zajedničkom reformskom programu usuglasili Macron i kancelarka Angela Merkel. To se posebno odnosi na Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) - u javnosti već  ranije prozvan "Europski monetarni fond" - koji je dobio dodatne mogućnosti pomoći članicama suočenima s problemima na financijskim tržištima.

ESM će ubuduće moći intervenirati kako bi suzbio posljedice propasti banaka na financijski sustav. Nadalje, države koje su solventne, ali se pribojavaju privremenog gubitka pristupa financiranju putem tržišta, lakše će moći dobiti preventivne kreditne linije ESM-a. Inače, radi se o rješenju koje je preslikano iz instrumentarija Međunarodnog monetarnog fonda, a koje je nekad koristila i Hrvatska. Međutim, tim financijskim instrumentima sjeverne članice pridodale su stroge uvjete korištenja.

Nije kraj puta
Primjerice, početak dodjele ESM-ove financijske pomoći posrnulim bankama ovisi o napretku koje banke u državama poput Italije postignu u smanjivanju razine nenaplativih kredita. "Ovo nije kraj puta", ocijenio je stoga predsjednik Euroskupine Mario Centeno. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, smatra kako svaku inicijativu koja ide u pravcu jačanja eurozone treba podržati.

"Nedavna kriza je pokazala da eurozona nije dovršen projekt i proći će još dosta vremena dok se preoblikuje u fiskalnu uniju i time održiviji projekt. Što se tiče Europskog stabilizacijskog mehanizma, kriza je pokazala da je takva institucija potrebna jer su se tijekom krize europske institucije morale oslanjati na financijsku i tehničku pomoć međunarodnih institucija", smatra Šantić. Prema njegovu sudu, ESM će pozitivno djelovati u kontekstu linija financijske pomoći koje će sprečavati širenje eventualne buduće krize. "To je važno i za Hrvatsku kao aspiranta za članstvo u eurozoni", naglasio je Šantić. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!