Deset najvećih kompanija plaća 9% manje poreza nego prije krize

Financial Times analizirao poslovna izvješća u posljednjih 25 godina/Fotolia Financial Times analizirao poslovna izvješća u posljednjih 25 godina/Fotolia

Od 2000. naovamo porezno rasterećenje još je vidljivije jer je stopa poreza pala sa 34 posto na 24 posto.

Velike multinacionalne kompanije trenutno plaćaju manje poreza nego prije krize, pokazuje analiza Financial Timesa. Prema tom izračunu, efektivna porezna stopa - udjel u dobiti za koji kompanije očekuju da će platiti poreznicima - od početka financijske krize 2008. godine pala je devet posto. Zanimljiv je podatak da snižavanja poreza na dobit poduzeća u pojedinim državama svijeta objašnjava tek polovicu ovog pada. 

Ironija ili licemjerje
Analitičari britanskog poslovnog lista analizirali su financijska izvješća 10 najvećih svjetskih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji objavljena u posljednjih četvrt stoljeća. Također je ispitana i porezna stopa 10 kompanija s najvećim inozemnim svotama gotovine. Analiza je pokazala da su doprinosi kompanija javnim financijama padali od 2008. godine. Dugoročniji trend još više naglašava ovu tezu.

 

13 posto

pala je efektivna porezna stopa za tehnološke i industrijske kompanije

Naime, od 2000. naovamo efektivna stopa poreza smanjila se za trećinu, odnosno s 34 posto na 24 posto. "Snižavanja porezne stope te olakšice za intelektualno vlasništvo bile su dominantne sile koje su snizile porezno opterećenje na dobit - i to odražava kontinuiranu dinamiku u poreznoj konkurenciji", kaže Mihir Desai, profesor prava i financija na Harvardu. "Nazovite to velikom ironijom ili licemjerjem, ali to je jedno od toga", dodao je Desai. Od financijske krize prosječna efektivna porezna stopa snižena je oko 13 posto za najveće tehnološke i industrijske kompanije, pokazuje analiza. S druge strane, u sektorima zdravstvene njege, robe široke potrošnje i vađenja sirovina porezna stopa ostala je stabilna.   

Novi val snižavanja
No, dok je stopa oporezivanja poduzeća padala, raslo je porezno opterećenje potrošača. Prema podacima konzultantske kuće KPMG, od 2008. članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak smanjile su stopu poreza na dobit za pet posto dok je oporezivanje osobne potrošnje povećano za šest posto.  "To je proces konkurencije između vlada i ne vidim da prestaje", kaže Michael Deveraux, profesor poslovnog oporezivanja na sveučilištu Oxford.

Prema njegovu mišljenju, nedavna porezna reforma u SAD-u kojom je snižena najviša stopa poreza na dobit pokrenut će novi ciklus snižavanja poreza u zapadnim državama. Do kraja prošle godine američke kompanije držale su u inozemstvu 2,6 bilijuna dolara neoporezivane dobiti, prema podacima Instituta za oporezivanje i ekonomsku politiku. Porezna reforma donijela je stopu od 15,5 posto na gotovinu koja se drži u inozemstvu dok je najviša stopa poreza na dobit snižena sa 35 na 21 posto. To bi američkim poreznicima moglo jednokratno donijeti 400 milijardi dolara, a kompanijama uštedjeti oko 500 milijardi dolara. 

Stroža regulativa

Implementacija OECD-ova plana
U nacionalna zakonodavstva polako se implementira plan u 15 točaka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak koji cilja na smanjivanje agresivnog izbjegavanja poreza. Stručnjaci očekuju nova ograničavanja internih pozajmica unutar multinacionalnih kompanija što je jedan od glavnih načina prebacivanja dobiti između država. Međutim, analitičari smatraju da će trebati nekoliko godina da se odredbe strože regulative pokažu u financijskim izvješćima kompanija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve