U lipnju 1999. godine, u talijanskom sveučilišnom gradu Bologni, su ministri školstva iz 29 europskih zemalja ptpisali dokument o izgradnji zajedničkog sustava visokog školstva. Bio je to početak tzv. Bolonjskog procesa.

“Bachelor studij zaglupljuje“ jedan je od tipičnih komentara stručnjaka, u ovom slučaju izrečen od strane profesora politologije Petera Grottiana, objavljenog nedavno u njemačkom tjedniku Zeit, a prenosi Deutsche Welle. Tamo gdje se nekoć mogao razvijati i rasti slobodni duh novih pokoljenja njemačke i europske akademske elite, prema mišljenju mnogih kritičara, danas se samo proizvode stručnjaci ograničeni na određena područja koji svoje duhovne i intelektualne kapacitete najčešće usmjeravaju prema samo jednom cilju – karijeri i što boljoj zaradi. Najžešće kritike od strane studenata tiču se vremenskog trajanja studija. Dok se prije u prosjeku studiralo osam do deset semestara, danas je ovo vrijeme skraćeno na šest. To najčešće nije dovoljno za savladavanje studijskog materijala, prakse i pripremanja za ispite. Rezultat su preopterećeni studenti koji se zbog kroničnog manjka vremena tijekom studija moraju koncentriorarti samo na pripremanje ispita. Uz to nemaju mogućnosti ni za neki studentski posao, bez kojeg opet, nisu u mogućnosti si ni priuštiti boravak na nekom fakultetu u inozemstvu u trajanju od jednog do dva semestra. A to je u biti, prije deset godina u Bologni, bio jedan od prioriteta ministara školstva. Mnogi kritiziraju i relativno oštro ocjenjivanje zbog kojeg mnogi studenti po završetku trogodišnjeg Bachelor studija jednostavno nemaju dovoljno dobre ocjene za nastavak studija, odnosno, za takozvani Master studij. Time se stvaraju dvije klase – oni koji studij završe sa “samo” Bachelor diplomom postaju automatski “akademici drugog razreda” čime su im i šanse za bolje radno mjesto bitno smanjene.

Činjenice

Više učenja
Većina profesora na europskim sveučilištima slaže se u tome da se studente reformom na neki način prisililo na intenzivnije i konzekventnije učenje. Oni hvale i uvođenje većeg broja ispita na kraju svakog semestra. Ranije se znanje ispitivalo tek na samom kraju studija, što je i za studente i profesore u pravilu stvaralo nepotreban stres. S obzirom na jaku kritiku, za očekivati je da će nove reforme sa sobom donijeti promjene upravo na tom području.