ČEZ i MOL u istočnoj Europi pokreću elektrorevoluciju

U idućih godinu dana na češkim cestama prometovat će 10.000 električnih vozila, a do 2030. njih 250.000/REUTERS U idućih godinu dana na češkim cestama prometovat će 10.000 električnih vozila, a do 2030. njih 250.000/REUTERS

Češka elektroprivreda planira uložiti 44 milijuna dolara u 10 godina dok mađarska naftna kompanija ulaže 30 milijuna eura.

Češke i mađarske energetske kompanije u iduće dvije godine postat će pokretači snažnije elektrifikacije prometa u srednjoj i istočnoj Europi, a dio milijunskih ulaganja slit će se i u Hrvatsku.

Kako prenosi Reuters, češka elektroprivredna kompanija ČEZ i mađarska naftna kompanija MOL najavile su planove širenja mreže stanica za brzo punjenje električnih automobila širom regije. 

Smjer kretanja
"To je smjer u kojem se kreće energetsko poslovanje. Ako mi ne investiramo, netko drugi hoće i to je logično produženje dosadašnjeg poslovanja u nove niše", izjavio je Tomas Chmelik, direktor čistih tehnologija ČEZ-a, najveće kompanije srednje i istočne Europe koja kotira na burzi. Chmelik procjenjuje da će u idućih godinu dana na češkim cestama prometovati oko 10.000 električnih vozila, a do 2030. taj će broj narasti na 250.000 vozila.

 

35 posto

smanjenja emisija ispušnih plinova planira EU do 2030.

Već do kraja iduće godine ČEZ planira udvostručiti broj svojih  stanica za brzo punjenje na njih 150. Kako bi popratila rast broja automobila na struju na cestama, češka kompanija planira u idućih 10 godina uložiti milijardu kruna (44 milijuna dolara). Otprilike polovica tog novca doći će od subvencija za izgradnju mreže punionica kapaciteta 50 kW sukladnih standardima CHAdeMO i CCS. ČEZ će s investicijskim valom prvo krenuti na matičnom tržištu prije širenja na tržišta gdje posluje - u Poljskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj.

U potonjoj državi tamošnja naftna kompanija MOL započela je s promjenom strategije kako bi se pripremila za manju potražnju za fosilnim gorivima u idućem desetljeću, kaže Peter Ratatics, direktor uslužnog sektora. Do kraja 2020. MOL planira uložiti do 30 milijuna eura u izgradnju mreže od najviše 700 punionica u Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Češkoj, tvrdi Ratatics. Ta bi investicija mogla donijeti između 10 i 15 posto prihoda MOL-ovom maloprodajnom poslovanju u idućih 10 godina te do polovice prihoda  do 2040. godine. Za ilustraciju, ove godine MOL planira u maloprodaji ostvariti prihode od 420 milijuna dolara.

Razumljiva motivacija
MOL je zajedno s njemačkim E.ON-om, Hrvatskom elektroprivredom, slovenskim Petrolom, BMW-om i mađarskom podružnicom Nissana dio projekta kojeg financijski pomaže Europska unija. Radi se o gradnji 252 brze i ultrabrze punionice u već spomenutim državama. Motivacija energetskih kompanija za gradnju punionica je razumljiva s obzirom na strožu europsku normu ispušnih plinova koja dolazi 2020. te cilja smanjenja emisija automobila za 35 posto do 2030. godine.

Najveću mrežu brzih punionica u srednjoj i istočnoj Europi - njih 112 u Poljskoj i Slovačkoj - posjeduje poljski GreenWay. No, ta kompanija neće sjediti skrštenih ruku. Do 2020. GreenWay planira imati 630 punionica u Poljskoj te dodatnih 230 u Slovačkoj i drugim državama regije. Sljedeće mete za ulaganja su Češka i balkanske države, ističe osnivač Peter Badik. "Trenutno je tržišni kolač dovoljno velik za sve", ocjenjuje Badik.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!