Vladimir Putin prisegnuo je u ponedjeljak na četvrti predsjednički mandat do 2024. godine koji počinje daljnjim sukobljavanjem sa Zapadom, ali i znatnim padom životnog standarda ruskih građana zbog krhkog gospodarstva. “Smatram svojom zadaćom i smislom svog života učiniti sve što mogu za Rusiju, za njezinu sadašnjoj i budućnost”, izjavio je Putin prisežući na dužnost držeći ruku na zlatom optočenim ruskim Ustavom. Izabran u ožujku glasovima 76,7 posto birača, što je njegov najbolji izborni rezultat otkako je došao na vlast, Putin upravlja Rusijom od 2000. godine bilo kao premijer ili predsjednik države.

“Učinit ću sve kako bih povećao snagu, prosperitet i slavu Rusije”, poručio je stari-novi predsjednik. Iako i dalje uživa veliku podršku birača, stanje u gospodarstvu izvor je slabosti Putinovoj popularnosti, ocjenjuju za Reuters strani analitičari. Izazvan padom cijena nafte i zapadnim sankcijama, slabljenje rublje izazvalo je inflaciju i smanjenje plaća koje su sa prosječnih 867 dolara u 2013. pale prošle godine na 553 dolara. U tom kontekstu mnogi već povlače paralele s Leonidom Brežnjevom, liderom Sovjetskog Saveza koji je vladao 18 godina, od 1964. do 1982. godine. Brežnjevljevo razdoblje u ekonomskom je pogledu obilježila stagnacija SSSR-a. Za sada još nije jasno tko će naslijediti Putina 2024. godine kada će navršiti 71 godinu života.