Carinska unija Balkana za 6 mjeseci

Autor: Poslovni dnevnik , 22. ožujak 2017. u 22:00
EU je najviše zainteresirana za pomoć pri osnivanju balkanske carinske unije/FOTOLIA

Carinsku uniju Zapadnog Balkana činit će Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija.

Carinska unija ili jedinstven ekonomski prostor zemalja Zapadnog Balkana mogao bi zaživjeti za otprilike šest mjeseci, a već na sljedećem sajmu u Mostaru u travnju vjerovatno će biti potpisan sporazum kojim bi se zemlje članice obvezale na početak usklađivanja procedura i dokumenata, pišu banjalučke Nezavisne novine. Carinska unija država Zapadnog Balkana, Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije bila je tema prošlotjednog sastanka premijera u Sarajevu u sklopu pripremnog sastanka za summit lidera tih zemalja i EU, koji će se održati u Trstu u srpnju.

Budući da carinska unija u sklopu Cefte već postoji, zemlje Zapadnog Balkana u sljedećm razdoblju radit će na tome da npr. fitosanitarni certifikat iz Banja Luke vrijedi u svim zemljama ili da poduzetnik iz Skoplja bez ikakvih problema može raditi u Sarajevu, navode Nezavisne novine. Usto, dokumentacija potrebna za prijevoz robe bit će svedena na minimum, a cilj je da roba praktično bez ikakvog zadržavanja na granicama prolazi kroz regiju.

Politički usklađeno
"To je moguće, verujem da za šest mjeseci možemo završiti taj posao. Plan je da to jednostavno bude tržište u kojem bi se kao u jednoj državi proizvodilo i trgovalo. Inicijativa je politički usklađena i nakon potpisanog sporazuma nadležna ministarstva trebala bi dati zeleno svjetlo da se počnu usklađivati zdravstveni i drugi certifikati", rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Kako navodi list, iz razgovora s osobama uključenim u taj proces može se zaključiti da je zasad EU najviše zainteresirana da pomogne, ili prema riječima jednog od sagovornika: "EU će to sigurno izgurati".

Na većem tržištu
"Očito je da se nešto na brzinu događa oko Zapadnog Balkana. Vjerovatno se radi na tome da od ovog prostora naprave malu EU i u tom sklopu to bi bilo dobro zbog većeg tržišta. Ako u Bosni i Hercegovini imamo kompaniju u BiH koje može računati na tržište od 15 ili 20 milijuna ljudi to je dobra stvar", rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banja Luci.

Komentirajte prvi

New Report

Close