Bruxelles želi dobit središnjih banaka, puni 'Brexit rupe'

Traže se izvori za proračun EU-a nakon 2021. Traže se izvori za proračun EU-a nakon 2021.

Izlaskom Britanije trebat će godišnje nadoknaditi 15 milijardi eura, a od središnjih banaka eurozone može doći 56 milijardi eura.

Kako bi zakrpala proračunsku rupu nakon izlaska Velike Britanije iz članstva, Europska komisija namjerava "zagrabiti" u riznice 19 središnjih banaka eurozone.

Kako navodi Financial Times, Europska komisija jučer je na redovitom tjednom sastanku raspravljala o modelima novih financijskih izvora nakon što 2019. članstvo u EU napusti Ujedinjeno Kraljevstvo, drugi najveći uplatitelj u europski proračun.

Promjena statuta ECB-a
Jedna od kontroverznijih ideja o kojoj razmišlja Bruxelles jest plan da se dobit Europske središnje banke (ECB) - umjesto prema 19 središnjih banaka država koje koriste euro - preusmjeri u proračun Europske unije koji stupa na snagu 2021. godine. Prema izračunu EK, taj bi izvor donio 56 milijardi eura u sedam godina. "To je jedna od lako ostvarivih ideja za proračun", izjavio je FT-u jedan europski diplomat.

Neimenovani dužnosnik iz jedne od članica eurozone izjavio je kako su započele konzultacije između vlade i središnje banke oko transfera dobiti u Bruxelles. Podsjetimo, nacionalne središnje banke udjelničari su u ECB-u te imaju pravo na dobit monetarne vlasti eurozone. Iz ECB-a su stoga poručili kako bi ideja Komisije zahtijevala izmjenu statuta. Naime, nacionalne središnje banke dobit uplaćuju u nacionalne proračune. "Nacionalne vlade odlučuju što će učiniti s tim novcem", dodaju iz Frankfurta. 

Kritičari takve ideje naglašavaju kako se radi o nestabilnom izvoru prihoda. Osim toga, mogao bi i razgnjeviti središnje banke koje su vrlo osjetljive na zadiranje izvršne vlasti u njihovu neovisnost. Proračun Europske unije teži bilijun eura, a većinu novca uplaćuju države članice.

Svega petina dolazi iz takozvanih vlastitih izvora, u što se ubrajaju prihodi od carina i poreza na dodanu vrijednost. Nakon izlaska Velike Britanije, godišnje će trebati nadoknaditi 15 milijardi eura kako bi zajednički proračun zadržao financijsku snagu. U Europskoj komisiji nedostatak britanskog doprinosa pokušavaju premostiti kombinacijom pronalaženja novih izvora financiranja s jedne strane te ušteda s druge. Pregovori o proračunu za sljedeće sedmogodišnje razdoblje uvijek su nezgodni zbog "vječnog spora" između bogatijih i siromašnijih članica.

Dodatne komplikacije
Međutim, ove godine pregovori će biti dodatno zakomplicirani Brexitom te s time povezanim stavom nekoliko bogatijih članica, poput Austrije i Nizozemske, da ne treba povećavati nacionalne doprinose. Naime, manja Europska unija treba i manji proračun, argument je tih država. Novac treba pronaći i za ideju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o instrumentu koji bi štitio od pada investicija u članicama eurozone tijekom ekonomske recesije.

Vodeći protivnici te ideje su Nizozemci i Finci koji traže da članice više porade na stabiliziranju javnih financija, a ne da dobiju dodatan pristup europskom financiranju. Kako bi odgovorila na Macronovu ideju, Komisija će u svibnju objaviti plan o "fiskalnoj stabilizacijskoj funkciji". Radi "omekšavanja" protivnika, Bruxelles razmatra model koji bi kombinirao bespovratna sredstva i kredite s niskim kamatnim stopama.

Komentari (1)
  • bankarko
    bankarko 12:36 29.3.2018.

    kleptomanija na najjače.. a nama pričaju da ćemo učestvovati u dobiti ECB-a

    inače, ta lova je ukradena lova, jer ECB ILEGALNO vrši OPOREZIVANJE uloga

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve