Srbija je od Rusije zatražila proširenje robne liste za bescarinski izvoz proizvoda na tržištima dviju zemalja i dobila pozitivan odgovor od Moskve da će njezin zahtjev biti brzo riješen. Beogradu je jako stalo do proširenja roba koje se mogu izvoziti na rusko tržište na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini što je postignut još u vrijeme Miloševećeva režima. Na proširenju robne liste osobito se inzistira zbog privlačenja inozemnih investitora koji bi osnivanjem poduzeća u Srbiji imali povoljne uvjete za izvoz na rusko tržište. Slovenska poduzeća su to već odavno shvatila i zato spadaju među najveće ulagače u gradnju vlastitih tvornica u Srbiji, poput Gorenja koje ima tvornicu hladnjaka u Valjevu, zatim kompanija Droga-Kolinska koja je postala vlasnik tvornice konditorskih proizvoda Soko Štark.

Autoindustrija u Srbiji
Srbija nastoji u sporazum o slobodnoj trgovini uvrstiti automobile jer u tom slučaju ima izgleda postati najveći proizvođač motornih vozila u regiji. S Fiatom do konca mjeseca treba biti potpisan ugovor o preuzimanju kragujevačke tvornice Zastava u koju talijanska kompanija kani uložiti 700 milijuna eura kako bi postigla godišnju proizvodnju od 300.000 automobila. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, uputio je poziv njemačkim kompanijama Vokswagenu i Daimleru da pod povoljnim uvjetima podignu vlastite tvornice u Srbiji. Kragujevačka lokalna vlast obećala je Volkswagenu besplatno ustupanje 400 hektara zemljišta i njegovo infratsrukturno uređenje. Daimleru, koji traga za pogodnom lokacijom u regiji u kojoj bi podigao tvornicu automobila, ponuđena je subvencija od 100 milijuna eura ako njegova investicija bude iznosila pola milijarde eura. Ministar Dinkić nudi Daimleru tvornicu kamiona FAP koja je svojedobno u svoje kamione ugrađivala Mercedesove motore. Srbija je spremna kupiti pet tisuća kamiona proizvedenih u budućoj Daimlerovoj tvornici za vojne potrebe jer je postojeći vozni park zastario.

Čekajući odluku Moskve
Prema pisanju njemačkog izdanja Financial Times Daimler ozbiljno razmatra ponudu što ju je dobio iz Beograda tako da je prvobitan izbor Poljske ili Rumunjske kao lokacije za gradnju tvornice postao upitan. Prema procjenama toga lista Rusija predstavlja najveće tržište za plasman automobila, koje je veće od njemačkog. Procjena je da se na ruskom tržištu godišnje može prodati 3,7 milijuna automobila. Po svemu sudeći konačna odluka Daimlera ovisit će o tome hoće li Moskva prihvatiti srpski prijedlog o svrstavanju automobila na listu bescarinske razmjene roba između dviju zemalja. To isto čeka i Volkswagen. Prilikom prošlotjednih razgovora srbijanskog vice premijera Božidara Đelića s Aleksejom Kudrinom, zamjenikom ruskog premijera, Beograd je inzistirao na što bržem moskovskom odgovoru. Predrag Bubalo, ministar trgovine, u nadležnost kojega spada primjena sporazuma o slobodnoj trgovini, izjavio je kako je dobio obećanje ruske strane da će robna lista biti proširena. Prema Bubalovu kazivanju, uvrštavanje automobila na tu listu ne predstavlja kraj nastojanjima da se na njoj nađe i što veći broj roba. Srbija je s vlastite strane obećala što bržu ratifikaciju energetskog ugovora, što će uslijediti tijekom ljeta, odnosno odmah nakon osnivanja novog parlamentarnog saziva. Prema tom ugovoru ruska kompanija Gazpromnjeft treba postati vlasnik 51 posto kapitala srpske naftne industrije. Taj bi aranžman mogao biti realiziran tijekom jeseni, odnosno znatno prije od prvobitnog termina, predviđenog za konac godine. Srbiji zbog teškoća u vraćanju inozemnog duga odgovara brza realizacija jer bi prodajom dijela NIS-a dobila 400 milijuna eura, dok bi ruska tvrtka uložila još 500 milijuna eura.