Preuzimanjem većinskog udjela u Mercatoru Agrokor će izazvati bitne promjene na srpskom maloprodjnom tržištu, jer će na njemu dominirati dva trgovačka lanca. To su Delhaize i objedinjena mreža Agrokorove Idee i Mercatora. Te dvije kompanije pokrivat će više od 70 posto maloprodajnog tržišta, a od toga su u Srbiji najviše strahovali, jer zbog mogućnosti dogovaranja dva najveća igrača slabi konkurencija, što može imati za posljedicu povećanja maloprodajnih cijena.

Agrokor je ulaskom u Mercator podigao pokrivenost srpskog tržišta sa 13,6  na oko 30 posto. To je, prema riječima Dijane Marković-Bajalović, bivše predsjednice Komisije za zaštitu konkurencije, još uvijek manje od belgijskog Delhaizea, koji je kupio Maxi i Tempo od Delte za 932,5 milijuna eura, ali se zagrebački koncern primakao i zaostaje za svega pet postotnih bodova.

Agrokor preuzimanjem Mercatora nije u Srbiji prešao granicu od 40 posto pokrivenosti tržišta, ali postoji mogućnost da antimonoposka komisija reagira zbog moguće zlouporabe dominatnog položaja na tržištu ukoliko dođe do dogovaranja s Delhaizeom.

Srpski regulator tržišta zasad se ne izjašnjava, pa sve ostaje u sferi nagađanja. U slučaju da Komisija ne odobri preuzimanje Mercatorove prodajne mreže u Srbiji, a Agrokor to ignorira, sankcije se sastoje u oduzimanju do 10 posto godišnjeg prihoda.

Agrokorov lanac Idea posluje s gubitkom koji iznosi 34,6 milijuna eura. Njega se pokriva ostalim djelatnostima koje Agrokor ima u Srbiji, a to su tvornica ulja Dijamant, zatim tvrtka za proizvodnju smrznute hrane Frikom, Kikindski mlin, distributivni centar voća i povrća, i Mivela tvornicu mineralne vode.

I Mercator je imao gubitke od 3,3 milijuna eura, a to se pripisuje renoviranju najvećeg njegovoga hiper marketa, koji je četiri mjeseca bio zatvoren. Idea i Merkator zapošljavaju sveukupno 8.720 ljudi o čemu će i regulator voditi računa prilikom ocjenjivanja novostvorenih prilika na tržištu.

Srpsko tržište, iako na njemu ne postoji jaka konkurencija, posljednjih godina sve je manje privlačno, jer kupovna moć stanovništva pada. Najveće smanjenje potražnje potrošača zabilježeno je od početka godine, koje iznosi rekordnih 20 posto. I pored toga upućeni smatraju kako je srpsko tržište, u perspektivi, obećavajuće, kako zbog slabe konkurencije tako i zbog njegove veličine, te da će, kada dođe do ekonomskog oporavka zemlje trgovci ostvarivati zavidan profit kao i u vremenu do 2008. godine, kada je u maloprodaji ostvarivana dobit iznad sto milijuna eura godišnje.