Svake minute očekivana životna dob stanovnika u razvijenim zemljama povećava se za 12 sekundi. Sutra u ovo isto vrijeme bit će veća za pet sati. Zahvaljujući eksplozivnom napretku medicine u 20. stoljeću, ljudi danas žive mnogo dulje nego prije samo sto godina. Za vrijeme Rimskog Carstva, prosječan životni vijek Rimljana bio je 22 do 25 godina. U početku 18-og stoljeća svjetski životni vijek bio je prosječno 30 godina, a osamdesetak godina kasnije, 1985. godine, ta brojka popela se na 62 godine, samo dvije godine manje nego što nam statistički podaci govore danas.

U 2025. godini prosječni životni vijek trebao bi doseći 73 godine. Demografske brojke o očekivanom životnom vijeku od trenutka rođenja često se koriste i analiziraju u svim zemljama svijeta. One predstavljaju prosječni životni vijek novorođenih i indikator su sveopćeg zdravlja jedne zemlje, ali i indikator stanja ekonomije. Međutim, brojke o očekivanom životnom vijeku mogu pasti na problemima poput oskudice, rata, bolesti i lošeg zdravlja. S druge strane, razvoj medicine i sveopće blagostanje podižu očekivanu životni vijek i, generalno gledajući, što je ona veća država je u boljoj formi. Razvijenije regije svijeta, poput Sjeverne i Južne Amerike, Kanade, Europe, Azije i Australije, općenito imaju veću predviđenu životnu dob nego manje razvijene regije poput velikog dijela Afrike gdje je životni vijek znatno kraći. Regionalne brojke tako pokazuju dramatične razlike. Činilo bi se logičnim da u najbogatijim zemljama ljudi žive duže, ali to nije tako. Stanovnici Saudijske Arabije, koja ima visok bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika od 16,744 dolara, imaju malu očekivanu životnu dob. S druge strane nalaze se države poput, primjerice, Kube koja ima nizak BDP, samo 4000 dolara po stanovniku, a u kojoj je očekivana životna dob veća od one u dobrostojećoj Saudijskoj Arabiji. Očekivana životna dob rapidno je rasla u 20. stoljeću zahvaljujući poboljšanjima u zdravstvu, ishrani i lijekovima. Vrlo je vjerojatno da će se rast brojki očekivanog životnog vijeka u većini razvijenih zemalja usporiti i doseći svoj maksimum koji će se kretati oko 80 godina. Mikrodržave Andora i San Marino, te Singapur i Japan, imaju najveću očekivanu životnu dob: Andora 83,5 godina, San Marino 82,1 godinu, Singapur 81,6 godinu i Japan 81,15 godina. Pozicija Sjedinjenih Država u tom pitanju najveće je iznenađenje. Unatoč tome što je jedna od najrazvijenijih i najnaprednijih država na svijetu, neke grupe ljudi poput starosjedilaca i Afroamerikanaca, koji žive vrlo siromašno, ruše američki prosjek životnog vijeka. Uz to, tu je i HIV koji gotovo u epidemiološkim razmjerima odnosi živote mladih i srednjovječnih ljudi. Sjedinjene su Države ujedno i vodeća zemlja po broju smrtnosti od raka pluća vezanih uz pušenje. Brojke smrtnosti od srčanih bolesti nešto su se smanjile zadnjih godina, ali su i dalje vrlo visoke, a visok je i stupanj nasilja, pogotovo samoubojstava. Između 1998. godine i 2000. godine u 44 države došlo je do promjena u brojkama očekivanog ljudskog životnog vijeka. Međutim, brojke su skočile za svega dvije godine, 23 države povećale su brojku očekivanog životnog vijeka, dok se u 21 zemlji ta brojka smanjila. Svjetski podaci o prosječnom životnom vijeku žena i muškaraca zajedno govore 64,2 godine.

Činjenice

Kratka životna dob
Za vrijeme Rimskog Carstva prosječan životni vijek Rimljana bio je vrlo kratak prema današnjim mjerilima i kretao se između 22 i 25 godina.
Pušenje ubija Amerikance
Sjedinjene Države vodeća su država po broju smrtnosti od raka pluća vezanih uz pušenje. Brojke su se posljednjih godina nešto smanjile, ali su i dalje visoke.
U Africi najteže
Sjeverna i Južna Amerika, Kanada, Australija i Europa imaju mnogo veću predviđenu životnu dob od velikog broja afričkih zemalja.
Pad životnog vijeka
Brojke o očekivanom životnom dobu najčešće padaju na problemima poput oskudica, razornih ratova, lošeg zdravlja, bolesti i epidemija.