Uprava mobilnog operatera broj jedan na svijetu Vodafonea drugi je put u posljednja četiri mjeseca skresala prognoze ostvarenja dobiti za ovu godinu, a po ostvarenom padu prihoda na nekim tržištima zbog usporavanja gospodarskog rast najavljuje kresanje troškova poslovanja za milijardu funti (1,5 milijardi dolara). Prihodi Vodafonea za fiskalnu 2009. godinu do ožujka prema prognozama bi trebali iznositi između 38,8 i 39,7 milijardi funti (60,8 do 61,8 milijardi dolara), priopćila je kompanija. Prije nego što je naniže revidirala projekcije za ovu godinu, Uprava je očekivala da će prihodi biti od 39,8 do 40,7 milijardi funti (između 61,9 i 63,3 milijarde dolara), a u srpnju je kompanija izvijestila da će prihodi biti bliži donjoj prognoziranoj granici zbog usporavanja gospodarskog rasta.

Širenje kroz akvizicije
Revidirana prognoza naniže ne ide u prilog predsjedniku Uprave Vittoriju Colaou, koji je kormilo Vodafonea u srpnju naslijedio od prethodnika Aruna Sarina. Colaou je, naime, krajem srpnja izjavio da gospodarski izazovi neće usporiti tvrtku i da će Vodafone postati učinkovitiji i prilagoditi poslovanje potrebama klijenata kako bi prevladao učinak usporavanja gospodarskog rasta. “Naša dopunjena strategija odražava promjenu tržišnih i gospodarskih uvjeta, a potaknut će provedbu s daljnjim fokusom na novčani tok”, rekao je Colao. Dobit Vodafonea u prvom fiskalnom polugodištu do rujna, prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA), narasla je 10 posto, na 7,2 milijarde funti (11,2 milijarde dolara), a prihodi su porasli 17 posto, na 19,9 milijardi funti (31 milijardu dolara). Europsko poslovanje Vodafonea za to razdoblje ne uključujući promjene valuta i akvizicije bilježilo je pad prihoda od 1,1 posto, a istovremeno u regiji istočne Europe, Bliskog istoka, Afrike i Azija tvrtka je ostvarila skok prihoda od 8,8 posto. Da bi nadoknadio slabiji rast na matičnom europskom tržištu, Vodafone se u posljednje dvije godine proširio na tržištima u usponu zahvaljujući akvizicijama u Turskoj, Indiji i Gani. Na kraju prošle godine imao je 252 milijuna korisnika, od čega 106 milijuna, odnosno 42 posto na rastućim tržištima u istočnoj Europi, na Bliskom istoku u Africi i Aziji. Kao i njegovi prethodnici Christopher Gent i Arun Sarin, predsjednik Uprave Colao nastavlja praksu širenja poslovanja Vodafonea akvizicijama. Gent je na akvizicije utrošio 300 milijardi dolara, a najveća od njih bilo je preuzimanje Mannesmanna prije osam godina teško 188 milijardi dolara zahvaljujući kojem je Vodafone prerastao u najvećeg mobilnog operatera na svijetu. Pod Sarinovim vodstvom Vodafone je slabiji rast poslovanja u Europi u dvije godine nastojao nadoknaditi akvizicijama na rastućim tržištima u Turskoj, Kini i Indiji, inače najbrže rastućem tržištu mobilne telefonije. Sarin je 2006. predvodio akviziciju turske tvrtke Telsim Mobil Telekomunikasyon Hizmetleri za 4,55 milijardi dolara. Britanska je kompanija potom za 10,7 milijardi dolara u svibnju 2007. preuzela 52-postotni udio Hutchinson Essara, trećeg po veličini mobilnog operatera u Indiji, a u srpnju je preuzela i 70 posto udjela u afričkom Ghana Telecomu za 900 milijuna dolara.

Širenje u Africi
Gana slovi kao jedno od najatraktivnijih afričkih tržišta što se tiče pretplatnika na mobilne mreže, s rastom broja korisnika od 55 posto godišnje. Nadalje, Vodafone je ovih dana obznanio da preuzima kontrolu nad južnoafričkim konkurentom Vodacomom nakon što je dogovorio kupnju 15-postotnog udjela u navedenoj kompaniji za 2,28 milijardi dolara od telekomunikacijske kompanije Telkom čime povećava svoj udio u Vodacomu na 65 posto.