Odlazak u mirovinu u današnje vrijeme ne znači i odlazak s tržišta rada. Je li rad u mirovini nužda ili razbribriga, teško je suditi, no svakako je europski trend. Prema jednom njemačkom istraživanju, uz mirovinu danas 60 posto umirovljenika više nego 2000. godine zarađuje za život.

Različiti motivi
Od 17 milijuna njemačkih umirovljenika njih čak 761.000 radi, prenosi Deutsche Welle. Premda su uglavnom zaposleni na radnim mjestima sa skraćenim radnim vremenom, njemačke socijalne udruge upozoravaju kako njihov rad nema veze s dobrim zdravljem, razbribrigom i porastom aktivnost kod seniora, već s pukim preživljavanjem. “Na rad ih jednostavno tjera neimaština”, kažu njemački sociolozi, a ekonomisti su ipak optimističniji pa glavne razloge traže u poboljšanom zdravstvenom stanju. “Današnji 65-godišnjaci nisu ni izbliza automatski zreli za ‘staro željezo’”, kaže Herbert Buscher s Instituta za gospodarska istraživanja iz Hallea. Buscher tvrdi da su današnji umirovljenici tjelesno i psihički u boljoj formi nego prije te smatra da je normalno da traže neku djelatnost kako bi pružili maksimum. Drugi ne dijele ovo mišljenje. Sindikati i socijalne udruge ovaj fenomen drukčije problematiziraju. Prema njima, velik broj umirovljenika koji rade pokazuje da mirovine mnogima jednostavno nisu dovoljne za preživljavanje.

Novi profil poslova
“To je jasan pokazatelj kako mnogi ne mogu uživati u svojoj zasluženoj mirovini, nego da su prisiljeni obavljati loše plaćene pomoćne poslove”, kaže Annelie Buntenbach iz uprave krovne udruge sindikata Njemačke DGB. I Urlike Mascher iz Socijalne udruge VdK smatra da je pad mirovina “ostavio traga” na umirovljeničku svakodnevicu.No ekonomisti smatraju da je vrlo teško utvrditi pravu materijalnu situaciju umirovljenika. Herbert Buscher podsjeća da mnogi osim državne primaju i dodatnu mirovinu od poduzeća u kojem su radili. Osim toga Nijemci su bili revniji u štednji, kaže Buscher i dodaje da su mnogi od njih uplaćivali i privatna mirovinska osiguranja. “Podatak o pukoj državnoj mirovini nije previše informativan”, zaključuje Buscher. Isto tako treba uzeti u obzir i goleme razlike između mirovina na zapadu i na istoku Njemačke, što je posljedica desetljetne podjele zemlje i golemih gospodarskih razlika. No ni današnji profili poslova koje rade umirovljenici više nisu oni od prije kojeg desetljeća kada se uglavnom tražila fizička izdržljivost. Tako su često zaposleni u tehničkim i akademskim zanimanjima gdje je i najviše radno aktivnih umirovljenika, a mnogi smatraju da fakultetski obrazovani ne rade zbog neimaštine.

Hrvatska

Rad u mirovini uz ugovor o djelu
I umirovljenici u Hrvatskoj mogu nastaviti aktivnosti na tržištu rada, ali kako kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, samo na temelju ugovora o djelu. “To ne utječe ni na gubitak prava na mirovinu ni na prestanak isplate mirovine za vrijeme takvog rada. Dakle, može se primati mirovina i raditi prema ugovoru o djelu”, kažu u HZMO-u. Umirovljenici također mogu raditi uz vaučere na sezonskim poslovima u poljoprivredi.