Posljednjih godina u zemljama Europske unije korištenje energije vjetra, to jest tzv. eolske energije (prema grčkom bogu vjetra Eolu), doživljava pravi bum.

U ukupnoj snazi novih elektrana koje su počele raditi prošle godine vjetrenjače-turbine imaju udio od čak 43 posto, odnosno pojedinačno najveći udio od svih izvora. Prema najnovijem izvještaju Europske asocijacije za energiju vjetra (EWEA), svaki se radni dan u EU pusti u rad 20 novih turbina na vjetar, dakle stotinu tjedno. Spomenuti udio od 43 posto čini u apsolutnom smislu 8484 megavata snage, što je otprilike oko dva puta više nego što su kapaciteti potrebni zemlji veličine Hrvatske ili Slovačke. U ostatku novosagrađenih kapaciteta najveći udio (35 posto) imaju paroplinske centrale, koje doživljavaju pravi bum zbog neznatnih emisija štetnih plinova te jeftine i brze gradnje. Energiju vjetra mogu koristiti i mali potrošači, bilo da je riječ o manjim tvrtkama ili kućanstvima. Na tržištu se već mogu nabaviti male turbine na vjetar snage od 0,1 do 2 kilovata, koje su sposobne djelomično ili čak potpuno pokriti potrebe jednog kućanstva ili neke radionice, servisa itd. Investicije za postavljanje male vjetrenjače iznose od tisuću do tri tisuće eura. Male vjetrenjače se mogu postaviti na balkon kako bi osiguravale osvijetljenje hodnika, punjenje akumulatora ili grijanje vode. Kada nema vjetra, onda se to kućanstvo opskrbljuje akumulatorom, koji se prethodno napunio snagom vjetra. Investicije za gradnju klasičnog parka vetrenjača srednje veličine, visine 80 do 100 metara, znatno su više i kreću se između 250 i 330 tisuća eura. U taj su iznos uključeni svi troškovi povezani s projektom. Predstavnici lokalnih zajednica na čijem teritoriju se postavljaju vetrenjače žele od investitora saznati, prije svega, koliko su vjetrenjače bučne, kakve još druge utjecaje mogu imati na to područje, a posebno ih zanima utječu li se postavljane vjetrenjače na cijene okolnog zemljišta. Buka vjetrenjača nije problem i manja je nego što je to uobičajena ljudska vreva.