Dok vladina stručna tijela u Srbiji razmatraju primjedbe Hrvatske i Slovenije na donesenu Uredbu o nacionaliziranju imovine hrvatskih i slovenskih poduzeća koja je ostala nakon raspada SFRJ na teritoriji Srbije, u beogradskim medijima se različito prezentira nastala situacija. Sporenje je nastalo odlukom prethodne vlade da se nacionalizira imovina poduzeća iz drugih republika koju su koristila domaća poduzeća, ali je prema ranijoj uredbi nisu smela otuđiti. Novim odredbama dopušta se knjiženje, kako bi se obavila njihova privatizacija.

Rješavanje spora
Srpskim vlastima su u povodu donošenja nove uredbe upućeni oštri protesti, pa se odluka prethodne vlade smatra pogrešnom, jer će izmjena Uredbe u velikoj mjeri otežati povrat imovine srpskih tvrtki u bivšim republikama SFRJ. U krugovima upućenim u novonastalu situaciju ocjenjuje kako bi izmjena prethodne uredbe mogla predstavljati svojevrstan odgovor Hrvatskoj i Sloveniji na njihovo priznavanje neovisnosti Kosova. Premijer Mirko Cvetković i ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavili su kako će vlada raspravljati o Uredbi, te razmotriti kako da se spor riješi. Večernje novosti notu upućenu iz Slovenije ocjenjuju kao ucjenjivanje Srbije otežavanjem njezina ulaska u Europsku uniju, odnosno traženjem da sadašnja vlada ne poništi Uredbu koju je donijela vlada Vojislava Koštunice pri kraju mandata. List Danas pak objavljuje intervju s Boškom Ristićem, predsjednikom skupštinskog Odbora za zakonodavstvo, koji smatra kako je Uredba protuustavna i štetna po Srbiju jer, prema njegovoj procjeni, imovina Srbije u drugim republikama veća je nego što ih one imaju u Srbiji. Ristić, koji se bavi pitanjem sukcesije, napominje kako pred Ustavnim sudom postoji desetak inicijativa za ocjenu ustavnosti sporne vladine odluke. Ristić očekuje da će nova vlada preispitati odluku prethodne, jer su posljedice štetnije od onoga što je netko htio postići, uz napomenu kako je riječ o nečasnim nakanama. Prema njegovoj ocjeni, vjerojatno se željelo jeftino kupiti tu imovinu, a dio sredstava od privatizacije prebaciti na zajednički račun i s njima namiriti hrvatska, slovenska i bosanska poduzeća. Ristić štetne posljedice vidi u tome što vlasti s jedne strane očekuju potporu Slovenije za što skoriju primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a s druge strane vuku poteze koji utječu na dobre odnose dviju država. U dijelu srpske javnosti Ristića, koji se bavi odvjetništvom, smatraju osobno zainteresiranim u cijelom slučaju, jer je, navodno, činio usluge pojedinim poduzećima iz Hrvatske da dobiju odštetu za svoju imovinu. Prema objavljenim podacima, u tijeku je više od stotinu sudskih procesa u kojima se vodi postupak za povrat imovine. Smatra se kako sudovi nisu smjeli odobriti uknjiženje imovine na poduzeća koja su koristila imovinu, jer je to u suprotnosti sa Zakonom o sukcesiji. U pojedinim sudovima stopirani su procesi o povratu imovine, što Ristić smatra pogrešnim, jer oštećena strana ima mogućnost da prava na povrat ostvari pred Međunarodnim sudom pravde u Strasbourgu. Za razliku od Ristićevih primjedbi, postupak prethodne vlade smatra se odgovorom na prisvajanje imovine srpskih poduzeća u drugim republikama. Tako se vrijednost imovine srpskih poduzeća u Hrvatskoj procjenjuje na 1,8, a hrvatskih tvrtki u Srbiji na milijardu eura.

Srbija kasni
Među srpskim poduzećima koja traže povrat imovine koju imaju u Hrvatskoj navode se niška Elektronska industrija, Simpo, Genex, Tigar, Sintelon, Duhanska industrija iz Vranja… Prema popisu što ga je 1995. godine napravilo tadašnje Savezno ministarstvo pravde, imovinu u drugim republikama prijavilo je 300 srpskih poduzeća i šest tisuća građana. Prema dostupnim informacijama, precizan iznos vrijednosti imovine i njezin popis teško je utvrditi. Prema ocjeni upućenih u rješavanje imovinskih odnosa, Hrvatska je u prednosti jer je privatizaciju imovine srpskih poduzeća obavila mnogo prije nego što se to sada radi u Srbiji, tako da su mnoga poduzeća iz Hrvatske uspjela prodati svoju imovinu, ali je ostalo još dosta koja nije nadoknađena. Napominje se kako je slično postupila i Slovenija tako da nijedno poduzeće iz Srbije nije uspjelo vratiti imovinu što je posjeduje u toj državi.

Hrvatska uputila prosvjednu notu veleposlanstvu Srbije

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske uručilo je u četvrtak prosvjednu notu veleposlanstvu Srbije zbog primjene Uredbe. U MVPEI je pozvan otpravnik poslova srpskog veleposlanstva u Zagrebu kako bi mu se izrazio prosvjed i uručila prosvjedna nota. Naglašeno je kako Hrvatska ocjenjuje neprihvatljivim da se nakon stupanja na snagu Ugovora o pitanjima sukcesije donose propisi kojima se priječi njegova primjena. Stoga je Srbija pozvana da se suzdrži od radnji koje bi otežale konačno rješavanje te da obustavi primjenu Uredbe. Iz HGK kažu da bi trebalo sklopiti bilateralni ugovor o imovinsko-pravnim pitanjima kao što je to bilo sa Slovenijom i Makedonijom.
(pd)

Krašu je vraćeno sedam prodajnih centara

Prema dostupnim podacima, Varteksu su u Srbiji vraćene 34 trgovine vrijedne šest milijuna eura, što nismo mogli provjeriti jer iz kompanije nisu komentirali novu Uredbu srpske Vlade. Kraš je dobio natrag sedam prodajnih i dva distribucijska centra, dok je Končar upisom nekretnine u Beogradu prošle godine povećao temeljni kapital za 2,2 milijuna kuna. Najveći gubitnik svakako je Ina koja je ostala bez 170 benzinskih crpki, 18 skladišta i 11 drugih objekata u Srbiji. Na temelju Inine imovine osnovana je tvrtke Beopetrol koju je kasnije kupio ruski Lukoil. S druge strane, iz Naftne industrije Srbije tvrde da u Hrvatskoj imaju više od 30 crpki, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, na Braču i na Hvaru, skladišta, poslovne prostore te udjel u Jadranskom naftovodu. Imovina srpskih tvrtki u Hrvatskoj najčešće se vezala uz odmarališta koje je Hrvatski fond za privatizaciju prodavao devedesetih godina.