Više stranih tvrtki počelo je diljem Srbije istraživati lokacije na kojima se navodno nalaze velike rezerve litija i drugih bornih minerala. U eksploataciji litija, bez kojega je nezamisliva suvremena informacijsko-komunikacijska industrija, srbijanska vlada vidi veliku priliku za razvoj rudarstva i industrije bazirane na vađenju i preradi minerala od kojega se proizvode baterije za mobilne telefone i hibridne automobile. Perspektivna je i primjena litija kao goriva u budućim fuzijskim reaktorima. Jadarit, mineral od kojega se dobiva litij, istražuje se na 22 lokacije, a ona u blizini Loznice već je potvrđena kao najbogatija.

Potraga za ulagačima
Jelena Milenković, šefica odjela za razvoj i ulaganja u rudarstvu, potvrdila je na temelju dosadašnjih procjena da geološke rezerve litija iznose najmanje 227 milijuna tona. To Srbiji daje priliku da do 2020. proizvede 90 posto europske i 20 posto svjetske produkcije toga minerala. Litij trebaju svi proizvođači mobilnih telefona pa bi njegovom proizvodnjom i preradom Srbija mogla steći značajan utjecaj na svjetskom tržištu. No da bi se to postiglo, treba pronaći ulagača jer država nema dovoljno vlastitih sredstava za eksploataciju rudnog blaga i gradnju proizvodnih kapaciteta. U protivnom, Srbija bi mogla ostati isključivo izvor sirovine. Procjenjuje se da će od proizvodnje litija Srbija godišnje ostvarivati dobit od 125 milijuna dolara, što je 18 posto više od ukupne zarade na svim drugim metalnim i mineralnim sirovinama. Priče o rudnom bogatstvu Srbije došle su do ušiju mnogih stranih kompanija koje se utrkuju u ponudama za strateško partnerstvo. Rudarsko topioničarski bazen Bor (RTB Bor) odbio je dosadašnje ponude inozemnih korporacija i odlučio sam financirati geološka istraživanja na velikim dubinama. RTB Bor je jedino spreman ući u strateško partnerstvo s kanadskom kompanijom Avala Resources, koja je na Crnom vrhu, u blizini Bora, već pronašla lokaciju na kojoj je moguće proizvesti 130 tona čistog zlata. Od multinacionalne kompanije Boart Longyear kupljena je oprema koja omogućava bušenje na dubini od 3250 metara.

Proširena istraživanja
Blagoje Spasovski, glavni direktor RTB-a Bor, kaže da je ta oprema plaćena 700.000 eura. Njezinom kupnjom omogućeno je da se istraživanja prošire s dosadašnjih tisuću na spomenutih više od 3000 metara. Za otvaranje podzemnog rudnika na dubini većoj od dva kilometra treba uložiti 300 milijuna dolara. Iako je ulaganje prilično pozamašno, Spasovski uvjerava da je isplativo jer je i dobit višestruko veća. Inozemne kompanije odbijene su jer nisu uvažile zahtjeve borskoga konglomerata. Spasovski kaže da koncern raspolaže s dovoljno stručnih kadrova koji mogu osigurati budućnost rudarenja u sljedećih deset godina. Optimizam i samostalna istraživanja temelje se na stručnim procjenama da borski rudnici skrivaju ležište od najmanje milijardu tona rude s prosječnim sadržajem bakra od 2,3%, što je u usporedbi s rudom koja se sada eksploatira dvadeset puta više.

Zlato, bakar, molibden, bakar i cink

Na meti tragača za rudnim blagom
Istraživanja rezervi jadarita samo je jedno od mnogobrojnih koje se obavljaju od lanjske godine. Nadležne vlasti odobrile su istraživanja na 127 “polja”, a na 67 lokacija provjeravaju se ležišta metalnih i mineralnih sirovina, poput bakra, zlata, molibdena, olova i cinka. Na temelju dosad postignutih rezultata utvrđeno je da se sadržaj zlata u ispitanim sedimentim stijenama kreće od 0,45 do 9,46 grama po toni, a ukupan potencijal procijenjen je na više milijuna unci zlata (jedna unca iznosi 31,1035 grama).