Zbog gospodarske krize u Japanu uzrokovane drastičnim smanjenjem izvoza industrijskih proizvoda, najvećim dijelom automobila i tehnike, cijeli se sektor proizvodnje nalazi u krizi. Pad globalne potražnje i nagli porast japanskog jena zemlju je doveo u situaciju u kakvoj nije bila od Drugoga svjetskog rata.

U Japanu nije bilo problema s tržištem nekretnina i bankama, pa je nagli pad izvoza koji se pojavio u kratkom vremenu uzrok velike gospodarske krize. U veljači se izvoz prepolovio, pa je u prvom tromjesečju ove godine prema godišnjoj stopi izvoz iznosio samo nešto više od četrnaest posto. Pad japanskog izvoza u prosincu je uzrokovao gubitak od 35 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Japanska banka najavila je još veći pad ekonomije te su provedene mjere kako bi se gospodarski pad barem malo ublažio. Kamatne stope koje su nešto više od nule još nisu podignute. Kako je recesija ojačala, tvornice su se počele zatvarati i otpuštati zaposlenike bez mogućnosti povratka kada dođe do ekonomskog oporavka. Tvrtka Sony najavila je zatvaranje četiri od deset pogona. Predsjednik Uprave tvrtke Sharp Mikio Katayama prognozira da u budućnosti izvoznici iz Japana neće imati od toga koristi čak ni na najnaprednijim tehnološkim područjima. Za kompanije koje se definiraju kao proizvodna snaga takve prognoze zahtijevaju temeljite promjene i rekonstrukciju poslovanja. Prije recesije kompanije su drastično smanjile plaće. Tvrtke su za radnu snagu potrošile količinu novca koja je bila jednaka udjelu izvezenih proizvoda od 73 posto u 1994. godini do 49 posto u 2007. godini. Tvornice umjesto stalnog zapošljavanja zakupljuju privremene radnike kako bi smanjile troškove. Često su to Kinezi ili Brazilci koji dolaze preko kratkotrajnih radnih viza. Rade za mizerne plaće u siromašnim uvjetima. Japan na taj način nije samo prisilio tvornice na jeftin rad nego je također donio jeftinu radnu snagu u tvornice. Kako su poslovi u proizvodnji postali obezvrijeđeni, gubi se zainteresiranost japanske mladeži za taj sektor. Prema provedenim znanstvenim anketama, japanski srednjoškolci većinom reagiraju negativno na izjavu “želio bih dobiti posao u tehnološkom sektoru” za razliku od vršnjaka u drugim zemljama. Studenti koji su tražili stalan posao koji se prije nudio u proizvodnji sada naveliko traže posao u javnim službama ili uslužnim djelatnostima. Studenti navode Central Japan Railway, koji je dio stare mreže željeznica, kao najatraktivnijeg poslodavca. Krajem osamdesetih tu je poziciju imao Sony, a sredinom devedesetih Toyota. Masovne intervencije početkom desetljeća donijele su kratkoročna rješenja, ali ekonomija je trpjela od manjka potražnje. Stručnjaci navode kako bi jedan od mogućih odgovora na gubitak proizvodne prednosti moglo biti seljenje proizvodnje u druge države. Japan može zadržati sjedište kompanija, koje će i dalje provoditi dobru administraciju, marketing i kreiranje posla. Smatra se da Japan treba proizvodnju jer njegov uslužni sektor nije dovoljno konkurentan. Tvrtke koje se bave uslužnim djelatnostima nemaju problema s profesionalnim odnosom jer imaju dobre odnose s klijentima, ali jednostavno ne zarađuju dovoljno novaca. Od 50 najprofitabilnijih kompanija u Japanu, sortiranih prema položaju u industriji, gotovo sve pripadaju sektoru proizvodnje.

Problemi

Osjetljivost
Ekonomisti upozoravaju da je Japan previše orijentiran na izvoz, dok mu je domaći sektor usluga relativno slab, što zemlju ostavlja ovisnom o drugim državama. Uz razvijenost gotovo samo jednog sektora, situaciju pogoršava nestabilno valutno tržište te osjetljivost na jeftine azijske protivnike koji Japanu predstavljaju prijetnju. Ekonomisti se pitaju može li takav način proizvodnje opstati u vrijeme recesije.

Starenje stanovništva
Ako se nastavi trend starenja stanovništva, na što bi mogla utjecati struktura sve starije japanske populacije, bit će teško pronaći radnu snagu, što će Japan prisiliti na uvoz radne snage iz drugih država, izjavio je Tadahito Yamamoto iz tvrtke Fuji Xerox.