Tri tjedna nakon usvajanja 750 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za poticanje dugovima opterećenih ekonomija eurozone malo je znakova da se situacija poboljšava. Tvorci politika muče se s lošim službenim podacima o stanju u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Italiji.

No možda bi neslužbena, odnosno siva ekonomija, u tim zemljama mogla ublažiti socijalne napetosti i donijeti spas. Službeni krugovi ne daju prostora za utjehu. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predlaže nova pravila za upravljanje financijama kako bi se spriječile buduće dužničke krize. No kreditni rejting njegove zemlje (AAA) mogao bi biti sljedeći na meti rušenja. Dvojbe postoje i o tome hoće li njemački Ustavni sud podržati argumente kancelarke Angele Merkel za opravdanjem participacije njezine vlade u paketu pomoći. U Španjolskoj se javljaju dvojbe o paketu reformi tržišta rada koje zahtijevaju MMF i španjolska središnja banka. Socijalistička Zapaterova vlada morala je produžiti rok za postizanje sporazuma o reformama, većina Španjolaca želi nove izbore na kojima bi pobjedu najvjerojatnije odnijeli oporbeni konzervativci, dok dva najveća sindikata pozivaju na opći štrajk. Sljedeća ekonomija koja će pasti pod utjecaj mjera štednje nakon Grčke je Španjolska. Njezin proračunski deficit od 11,2 posto BDP-a je odmah iza grčkog, kreditna agencija Fitch & Co smanjila joj je kreditni rejting, ekonomija joj je u prvom tromjesečju porasla 0,1 posto, dok joj stopa nezaposlenosti iznosi 20,5 posto. Stoga je najveće pitanje kako ekonomije s toliko velikom stopom nezaposlenosti mogu izbjeći duboke socijalne nemire. Ključni razlog koji se uglavnom izostavlja iz službenih statistika je neformalna ekonomija. Podaci pokazuju kako nezaposlenost u Grčkoj iznosi 10 posto, 8,8 posto u Italiji i 10,1 posto u Portugalu. Tim je ekonomijama zajednička turistička i zabavna industrija. U tim sektorima svakodnevne se transakcije obavljaju u gotovini. No gotovina se preferira i u drugim slučajevima. Britanci koji posjeduju nekretnine u Španjolskoj sve kućanske popravke, od vodoinstalaterskih radova do održavanja, plaćaju gotovinom. Po svojoj prirodi sivu ekonomiju je teško precizno izmjeriti. No diljem južne Europe većina roba i usluga plaća se u gotovini. Studija profesora Johannesa Keplera sa sveučilišta Linz navodi da je neslužbena ekonomija u zemljama u razvoju jednaka 41 posto njihova službenog BDP-a. Udio neslužbene ekonomije u zemljama OECD-a je manji i iznosi nezanemarivih 18 posto. Studija također zaključuje da veći i kompliciraniji porezi i regulative pridonose većem udjelu neslužbene ekonomije u BDP-u. To bi zemljama poput Španjolske moglo pomoći da izbjegnu snažnu socijalnu eksploziju. Ironično, dat će i novi zamah onima koji deregulaciju tržišta rada vide kao hitan i zakašnjeli izlaz iz očaja.