Jedini dio europske ekonomije koji napreduje u svakoj recesiji je crno tržište, koje analitičari dijele na sivu i crnu zonu.

Prema istraživanju austrijskog ekonomskog analitičara Friedricha Schneidera s Johanes Kepler sveučilišta u Linzu, siva ekonomija, koja uključuje poreznu evaziju roba i usluga te plaćanje “na ruke” za obavljene građevinske ili mehaničarske radove, porasla je od 0,3 do 0,9 posto u 14 najbogatijih članica EU. Njegovo istraživanje ne uključuje kriminalno “crno tržište” koje uključuje počinjenje ozbiljnih kriminalnih djela, trgovinu drogom ili prostituciju. Prema Schneiderovu istraživanju, a koje prenosi EUobserver, rast sivog tržišta je najizraženiji u Irskoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj, u kojima je taj sektor porastao od 0,8 do maksimalnih 0,9 posto. Za razliku od tih zemalja, Belgija, Austrija i Njemačka su pri samom dnu ljestvice. Porast sivog tržišta nije istraživan u bivšim komunističkim zemljama te u sadašnjim članicama EU. Naime, Friedrich Schneider je kazao da je “sivo tržište u tim zemljama slično kao i na Zapadu, ako ne i veće”. Povećanju sivog tržišta, kao što je i očekivano, pogoduje velika nezaposlenost i kriza bankarskog sektora, što ljude tjera da rade dodatno ili pak istovremeno dva i više posla. Kao primjer sivog tržišta u građevini Schneider navodi slučaj Belgije, u kojoj je postala praksa da ljudi za vikend otputuju negdje, a za to vrijeme neprijavljeni radnici obave radove na njihovu stanu ili kući. Ekonomska kriza, piše EUobserver, pogoduje i kriminalnom crnom tržištu koje raste, no i pada u nekim segmentima. Gotovinska plaćanja, koja su u krizi više pravilo nego izuzetak, često dovode do pranja novca dobivenoga kriminalnim radnjama, najčešće trgovinom drogom. Provalnici i lopovi također uzimaju maha u doba recesije i postaju sve brojniji i bezobzirniji. U isto vrijeme prostitucija je kriminalna djelatnost koja u recesiji doživljava strmoglavi pad jer najčešći korisnici takvih usluga, poslovni ljudi, imaju manje novca za trošenje na skupe provode.

Činjenice

Disciplina na sjeveru
Raširenost sive ekonomije razlikuje se u raznim dijelovima Europske unije. I dok u Skandinaviji i sjevernoj Europi siva ekonomija obuhvaća između 10 i 18 posto službenog BDP-a, na Mediteranu, u Portugalu i Italiji je 20 do 25 posto BDP-a.

‘Najsiviji’ istok Europe
Većina istočnoeuropskih zemalja ima sivu ekonomiju na razini one na Mediteranu. No zemlje poput Estonije, Rumunjske i Bugarske imaju stopu takve ekonomije od 36 do 39 posto. Najgora situacija je u nekadašnjem SSSR-u gdje zauzima pola BDP-a, a u Gruziji i 68 posto.