Novo skladište plina u Srbiji

Autor: Darko Bičak; Rato Petković,VLM , 21. studeni 2011. u 22:00

Skladište Banatski dvor zadovoljavat će 23% potreba Srbije za plinom, dok Okoli ima samo 16% hrvatskih

Hrvatska više nije jedina od zemalja bivše Jugoslavije koja ima skladište pline jer je u ponedjeljak otvoreno novo skladište Banatski dvor u Srbiji. Novo skladište je kapaciteta 450 milijuna kubičnih metara, što bi trebalo osiguravati oko 23 posto godišnjih potreba za plinom u toj državi. Postojeće hrvatsko skladište plina Okoli, u Sisačko-moslavačkoj županiji, ima kapacitet 550 milijuna kubika plina, što zadovoljava svega 16 do 17 posto godišnje potrošnje u Hrvatskoj. Kako pojašnjava energetski stručnjak Igor Dekanić, profesor zagrebačkog sveučilišta, naša bi zemlja trebala hitno pokrenuti projekte novih skladišnih kapaciteta jer su krize i poremećaji na tržištu plina vrlo izgledni.

Zimske rezerve
“Mađarska je u posljednje tri godine, dakle u vrijeme najžešće ekonomske krize, izgradila tri skladišta te sada ima gotovo četiri milijarde kubika rezervi plina. Budući da ta zemlja godišnje potroši oko 10 milijardi kubika plina, razvidno je da je riječ o rezervama za čitavu zimu”, kaže Dekanić. Kad je osamdesetih godina prošlog stoljeća izgrađeno skladište Okoli, ono je zadovoljavalo više od četvrtine godišnje potrošnje Hrvatske. No kako je u međuvremenu došlo do povećanja potrošnje plina – doduše u dva navrata je proširivan i Okoli – pojavila se potreba za novim skladišnim kapacitetima. Dekanić pojašnjava da se ozbiljno razmišlja o lokaciji u Grubišnom Polju kao novom plinskom spremištu. Međutim, za takve projekte je potrebno i vrijeme i novac. “Ako bismo izgradnju Okolija gledali po današnjim cijenama, taj bi projekt vrijedio 250 milijuna eura. Mislim da je za novo skladište veličine 300 milijuna kubika potrebno najmanje dvije godine i stotinjak milijuna dolara”, procjenjuje Igor Dekanić. Kao glavni razlog za ovaj žurni projekt u Srbiji hrvatski energetski stručnjak navodi rusko-ukrajinski plinski rat iz 2009. kad je čitava Srbija desetak dana usred zime ostala bez plina kao izvora energije. To je osim smrzavanja građana imalo i velike posljedice za tamošnju industriju.

Gazpromov projekt
Skladište plina Banatski dvor zajednička je investicija ruskoga Gazproma i srpskog Srbijagasa ,s tim da ruski partner, zbog većeg ulaganja kapitala, ima 51 posto vlasništva. Koliko je to važan projekt čak i za energetskog diva kakav je Gazprom, govori i činjenica da je na otvaranje došao Aleksej Miller, predsjednik Upravnoga odbora Gazproma. Izgradnja skladišta drugi je realizirani projekt koji su vlade Rusije i Srbije dogovorile u sklopu energetskoga sporazuma potpisanog u siječnju 2008. godine. Tim sporazumom obuhvaćena je prodaja 51 posto kapitala srpske naftne industrije ruskoj kompaniji Gazpromnjeft, koja je prije dvije godine preuzela NIS. Rusi su NIS iz gubitaša pretvorili u profitabilnu tvrtku koja je samo u prva tri ovogodišnja tromjesečja ostvarila više od 200 milijuna eura profita. Osim toga Gazpromnjeft je povećao eksploataciju domaćih izvora nafte za 20 posto. Rusi su većinski udio u NIS-u platili 400 milijuna eura, a tako niska cijena pravdana je najavama o daljnjim investicijama Rusije u energetske projekte u Srbiji. Treći paket energetskog sporazuma, Južni tok, ima najveću važnost za Srbiju jer joj omogućava sigurnu opskrbu plinom te zaradu od transporta.

Potrošnja

Strateške rezerve
Skladišta plina posebno su važna zemljama u kojima velik dio potrošnje otpada na kućanstva. Naime, u Hrvatskoj je omjer potrošnje prosječnoga kućanstva u Zagrebu u kolovozu i siječnju 1 naprema 12. Kako je proizvodnja plina, kao i njegova kupnja, ekonomična jedino u istim količinama tijekom čitave godine, skladišta služe za intervenciju u vrhuncima potrošnje.

Komentirajte prvi

New Report

Close