Novi val gradnje nuklearki u Europi

Autor: Miho Dobrašin , 11. veljača 2009. u 22:00

Albanija bi u suradnji s Hrvatskom trebala graditi novu nuklearnu elektranu za potrebe regije

Nakon što je potpredsjednik Vlade Damir Polančec u razgovoru za Poslovni dnevnik najavio mogućnost gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj nakon 2020., čime je ublažio prethodna Vladina stajališta, u utorak je i premijer Sanader potvrdio interes za gradnju nuklearke, ali u Albaniji. Ta zemlja, prema riječima premijera Salija Berishe, već dvije godine razmišlja o gradnji nuklearke, a u projekt bi se trebale uključiti i BiH i Crna Gora. Iako je ideja u tim zemljama dočekana kao iznenađenje, posebice u široj javnosti, očekuje se kako će njihovi dužnosnici ozbiljno razmotriti sudjelovanje u projektu.

Ruski poticaji
Naime, brojne europske zemlje na sličnu je raspravu potaknula nedavna plinska kriza, odnosno spor Rusije i Ukrajine, čime je do izražaja došla potreba za diverzifikacijom izvora energije. Jesu li nuklearke pravo rješenje, pitanje je koje svakako zahtijeva detaljnu studiju, međutim za neke države koje su se izravno našle na udaru plinskog spora nema dileme. Tako su, primjerice, Slovačka i Bugarska najavile pokretanja zastarjelih reaktora, čije je zatvaranje bio jedan od uvjeta njihova pristupanja EU. No i zapad Europe postaje sve naklonjeniji ideji ponovnog okretanja nuklearnoj energiji, posebice jer su nova nuklearna postrojenje sigurnija u odnosu na ona od prije dvadesetak godina. Stručnjak za nuklearnu fiziku Tonči Tadić ističe da je neusporediva današnja tehnologija s onom iz razdoblja Černobila te da se rasprava o uvođenju nuklearki ne bi trebala odvijati na tom polju. “Potrebno je vidjeti je li to jedino rješenje, postoje li drugi izvori energije i kolika će uopće biti potrošnja energije”, kaže Tadić. Zbog slične rasprave prošli tjedan je švedska vlada istaknula kako će ukinuti zabranu gradnje novih nuklearnih postrojenja, čime je, kako ističu brojni komentatori, dala snažan poticaj svojevrsnoj “nuklearnoj renesansi” u Europi. Švedska je 1980. godine, nedugo nakon nuklearnog incidenta u SAD-u, zatvorila dva od deset tamošnjih reaktora, no Vlada će idući mjesec u parlamentu tražiti poništenje te zabrane, a sve radi veće energetske neovisnosti i borbe protiv klimatskih promjena.

Francuski primjer
Finska dovršava novo nuklearku, prvu na zapadu Europe u posljednjih 20 godina, a bivši finski premijer i energetski lobist Paavo Lipponen ističe kako su Finskoj potrebna tri postrojenja kako bi smanjila ovisnost o Rusiji, Švedskoj i Norveškoj te kako bi osigurala dovoljne količine energije. Francuska, u kojoj se 77% struje dobiva iz nuklearki, uz najavu novih reaktora potiče i druge zemlje na korištenje tog izvora, ponajprije zbog svojih proizvođača kao što je Areva. No, očekuje se kako će neke zemlje odustati od velikih ulaganja, ne samo zbog mogućeg protivljenja javnosti nego jednostavno zbog recesije i skupljih kredita. Ove se godine u Kopenhagenu održava svjetska konferencija vezana uz Protokol iz Kyota, na kojoj bi Europa trebala ponuditi odgovor kako smanjiti emisiju CO2 nakon 2013., u sklopu čega se povrh nuklearki traže alternativni izvori energije.

činjenice

Ukidanje moratorija
Italija, koja je nakon černobilske tragedije 1987. zabranila nuklearke, lani je krenula prema ukidanju tog zakona, a slično razmišlja i češka vlada.

Ovisnost o ugljenu
Poljska, zabrinuta velikom ovisnošću o ugljenu, najavila je gradnju prve nuklearne elektrane. Britanska vlada dala je prošle godine zeleno svjetlo za obnovu devet postojećih pogona koji moraju biti zatvoreni do 2023. godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close