Potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić od ponedjeljaka se nalazi u dvonevnom posjetu Berlinu, a s njim je na put otišla i ministrica energetike Zorana Mihajlović koja će, prema najavi, potpisati memorandum s njemačkom kompanijom RWE o ulaganju više od dvije milijarde eura u srpski energetski sektor. RWE je, tvrde u hrvatskom ministarstvu gospodarstva, jedan od ponuditelja zainteresiranih za gradnju novog bloka termoelektrane Plomin C. Službeni popis svih ponuda bit će objavljen 15. rujna.

U srpski energetski sektor nije se ulagalo blizu tri desetljeća. Prema strategiji o njegovu razvoju, trebalo bi uložiti devet milijardi eura kako bi Srbija stekla vodeću poziciju u regiji. Zbog bogatih rezervi ugljena i hidropotencijala te pogodnosti za gradnju obnovljivih izvora energije Srbija može “upiti” i veći iznos. Proljetos je najavljena gradnja najvećeg solarnog parka, vrijednog blizu dvije milijarde eura, te gradnja više vjetroparkova.RWE bi u Srbiji trebao graditi termoelektranu Nikola Tesla B3 te hidrolektrane na Moravi i Drini. Planirano ulaganje u termolektranu iznosi 1,2 milijardu eura, a oko milijardu eura investiralo bi se u eksploataciju hidropotencijala. Ta sredstva Srbija bi vraćala izvozom tzv. zelene energije. U planu je i gradnja hidrolektrane Đerdap 3. Srpska vlada stoga namjerava obnoviti Memorandum iz 2009. kojim je predviđeno zajdničko ulaganje domaće Elektroprivrede (EPS) i RWE. Do tog vladinog poteza doći će odmah nakon što ministrica Mihajlović i formalno dobije sugasnost njemačke kompanije. EPS i RWE Innogy, tvrtka kći RWE, ranije su potpisali ugovor o osnivanju zajedničke kompanije Moravske hidroelektrane prema kojemu će se na Velikoj Moravi sagraditi najmanje pet elektrana, ukupne snage 150 megavata, vrijednih 352 milijuna eura. RWE se zanima i za gradnju hidroelektrana na gornjoj Drini. Na tom poslu, vrijednom oko 500 milijuna eura, sudjelovat će i Elektroprivreda Republike Srpske. U srpski elektroenergetski sektor nastoje se ubaciti i Rusi, koji bi gradili gradili termoelektrane i toplane na plin koji bi stizao iz plinovoda Južni tok. Objekte za proizvodnju struje gradili bi i Kinezi, a talijanski Edison već je potpisao ugovor o ulaganju milijardu eura u završetak TE Kolubara B. Talijanski kapital bit će angažiran i u gradnji niza hidrolektrana na rijeci Lim.U Srbiji je još na snazi zakon o zabrani gradnje nuklearnih elektrana, jer je procijenjeno da se struja za domaće potrebe i izvoz može proizvoditi uporabom ugljena, hidropotencijala i obnovljivih izvora energije.