Njemačka mami talente s juga

Autor: The New York Times , 06. svibanj 2012. u 22:00

Dok se veći dio južne Europe muči s vrtoglavo rastućom stopom nezaposlenosti, jakoj Njemačkoj očajnički su potrebni kvalificirani radnici, pa ih traži na jugu.U posljednjih 18 mjeseci u ovom živopisnim gradiću i mnogima poput njega uposlilo se na tisuće najperspektivnijih radnika s cijelog kontinenta, cijela vojska visoko kvalificiranih mladih ljudi koji bi svojim postupkom mogli gurnuti europske posrnule države u još dublji ponor, a istodobno Njemačkoj omogućiti još veću prednost.

Cristina Fernández-Aparicio Ruiz (36) je inženjerka koja je upravo stigla ovamo iz Španjolske, gdje je stopa nezaposlenosti nedavno dosegnula rekordnih 24,4 posto. Zaposlila se u obližnjoj proizvodnoj tvrtki.Njemački joj je daleko od savršenoga. No poslodavac joj je dodijelio mentora. A ako joj treba pomoć u pronalasku liječnika ili prilikom odlaska u trgovinu, tvrtka je spremna i pri tome pomoći.“Vrlo su dobri prema meni”, kaže Christina, inače iz Madrida. “I to u vrijeme kad u Španjolskoj uopće nema posla.”Slobodno kretanje radne snage jedno je od temeljnih načela Europske unije, središnja točka nastojanja da se stvori jedinstveno tržište. No u boljim vremenima, rijetki su radnici, osim onih iz istočne Europe, osjećali potrebu da napuste dom. Sve se to mijenja pod pritiskom krize eura i jake recesije pa zaposlenici, vlade pojedinih država i sami migranti otkrivaju da imigracija, čak i kada je legalna te zvanično općeprihvaćena, može dodatno pojačati napetosti. Svi se slažu kako Europa ulazi u novu eru čije posljedice tek počinjemo shvaćati. Južnoeuropljanima lakne kada pronađu utočište u ovoj uglavnom ruralnoj regiji u državi BadenWürttemberg. No zbog tegoba kao što su razlike u jeziku i kulturi oklijevaju pri dugoročnijem obvezivanju, primjerice registraciji automobila ili sklapanju dvogodišnjeg ugovora s mobilnim operaterom. Ovo je područje dom brojnih malih i srednjih obiteljskih poduzeća, poznato i pod nazivom Mittelstand, pokretač njemačkog izvoznog gospodarstva. U regiji Heilbronn-Franken, u kojoj se nalazi i Schwäbisch Hall, ima 7500 nepopunjenih radnih mjesta, ali najpotrebniji su inženjeri. Kada je gradonačelnik Hermann-Josef Pelgrim pozvao nekolicinu novinara iz južne Europe u posjet Schwäbisch Hallu u svrhu reklame prilika za posao u spomenutoj regiji, odgovor na članak portugalskog novinara bio je nevjerojatan.

Otad je preko 15.000 nezaposlenih Portugalaca poslalo životopis, dok se njih 40 jednostavno ovdje pojavilo. U prosincu je zrakoplov sa stotinjak španjolskih inženjera sletio u Stuttgart. Došli su radi razgovora za posao. Unutar mjesec dana, trećina njih se zaposlila. Druge njemačke tvrtke ubiru španjolske, portugalske, grčke i talijanske stručnjake s internetskih stranica kao što je LinkedIn.Ova je migracija uzburkala strahove o pogodovanju dodatnom jačanju najmoćnijeg europskog gospodarstva. Njemački izvoznici već su imali koristi od smanjenja vrijednosti eura zbog teškog stanja u kojemu su se našle južne zemlje pa se sada mogu zaduživati po nevjerojatno niskim kamatnim stopama, budući da ulagači traže sigurnu luku. I tako južne zemlje tugaljivo promatraju kako im se mladi sele na sjever, a neki se i žale zbog odljeva mozgova. “Ova generacija mladih koja nas napušta je najkvalificiranija u povijesti”, smatra César Castel, izvršni direktor španjolske podružnice švicarske tvrtke za zapošljavanje Adecco. “To je veliki gubitak investicija za Španjolsku. U prosjeku su školovanje i obuka svakog od tih inženjera stajali 60.000 eura, a sada oni odlaze.”Ako se španjolsko gospodarstvo u naredne dvije godine uspije oporaviti, kaže Castel, očekuje da će se 90 posto Španjolaca vratiti kući. No ako se recesija protegne, ta će se brojka sunovratiti jer će se strani radnici vjenčati i osnovati obitelji u inozemstvu. Boji se situacije u kojoj će sjeverna gospodarstva zadržati proizvodnju, a južnima će ostati poljoprivreda i turizam. Njemačka iskustva s integracijom stranih radnika, osobito velike turske manjine, dosad su bila teška. Stoga su danas vladini dužnosnici i poduzetnici iznimno ljubazni i spremni priznati da nisu uvijek bili takvi.Prošle je godine Njemačka prvi put od 2002. zabilježila rast broja stanovnika zahvaljujući imigraciji 240.000 osoba, odnosno gotovo dvostruko više od 128.000 u 2010. godini. Najviše je doseljenika iz Poljske i Rumunjske, a tisuće su na putu ovamo iz južnih država najteže pogođenih krizom.

Španjolskoj ova migracija donekle pogoduje jer smanjuje pritisak u pogledu davanja socijalne države, koja su ionako u minusu. U Baden-Württembergu stopa nezaposlenosti iznosi tek 4 posto. Inženjerima se uglavnom nude plaće dvostruko veće od onih koje bi zaradili kod kuće, kaže jedan španjolski inženjer, iako su porezi u Njemačkoj viši. Zasad migracija pogoduje objema zemljama. Sukob će početi kada se Španjolska u dogledno vrijeme oporavi i počne tražiti svoje inženjere natrag.Mnogi Španjolci kažu da im treba nešto vremena da se priviknu na rad u Njemačkoj, s obzirom da su Nijemci puno izravniji, ali i puno blaže naravi od Španjolaca. Tijekom radnog vremena nitko ne obavlja privatne pozive, ali je zato radno vrijeme puno kraće. Iznenadili su se kad su shvatili kako se od njih očekuje da se svakoga jutra rukuju sa suradnicima i oslovljavaju ih s gospodine i gospođo. Razgovori u hodnicima koji se tiču posla sasječeni su u korijenu jer su Nijemci predložili da bi bilo prikladnije sazvati službeni sastanak. Njemačka ljubav prema radu, na račun koje se zbijaju bezbrojne šale, doista je istinita, kaže Carlos Baixeras (39), inženjer zaposlen pored Frankfurta. “Za sve imaju pravila”, kaže. “Postoji čak i policija za smeće.”David Jiménez (23) radi pored Frankfurta i priznaje da mu je prvih nekoliko tjedana ovdje bilo prava noćna mora. I dalje ne razaznaje proizvode kad ode u kupnju. “Ne smijem se čak ni prehladiti”, kaže. “Ako se prehladim, uistinu ne znam što ću.”

Suzanne Daly i Nicholas Kulish

Komentirajte prvi

New Report

Close