Kada je srbijanska vlada prije više od tri godine prodala ruskom Gazpromnjeftu 51 posto vlasništva Naftne industrije Srbije (NIS), javnosti je obećano kako će zemlja od toga imati veliku korist jer će po nižoj cijeni dobivati rusku naftu, a tržište će biti opskrbljeno kvalitetnim gorivom.

Ta su obećanja iznevjerena jer novi većinski vlasnik nije nimalo pridonio poboljšanju situacije na tržištu energenata. Cijena goriva je i dalje među najvećima u regiji, a kvaliteta na najnižoj razini. Jedinu korist ima Gazpromnjeft koji je u šest mjeseci ostvario neto dobit od 210 milijuna eura. Samo prije četiri godine godišnji gubitak NIS-a iznosio je 87 milijuna eura. Profit je postignut uz manju preradu u pančevačkoj rafineriji koja je u remontu. U NIS-ovim rafinerijama prerađeno je 1,18 milijuna tona nafte, što je 14 posto manje nego lani. Gazpromnjeft se obvezao da će u remont rafinerija uloži 500 milijuna eura, a taj posao treba biti završen do kraja 2012. godine. Ostvarena dobit, s kojom se ponosi Uprava Gazpromnjefta, dobrim je dijelom rezultat povećane eksploatacije srpskih izvora nafte. Od početka godine iz vojvođanskih naftnih polja crpilo se nafte u vrijednosti 456 milijuna dolara, što je rast eksploatacije tog energenta za 30 posto. Uz eksploataciju plina ukupna vrijednost iskorištenih srpskih energenata iznosi 750 milijuna dolara. Tako se umjesto obećane jeftine ruske nafte povećala prerada srpske. Povećano crpljenje nafte iz šest naftonosnih polja postignuto je boljom organizacijom posla. Ako i drugi dio godine prođe kao prva polovica, Gazpromnjeft će samo u jednoj godini ostvariti dobit kojom će vratiti svih 400 milijuna eura. NIS-ovi poslovni rezultati poslužili su pojedinim medijima za obnavljanje tvrdnje kako je NIS “darovan” da bi srbijanska vlada dobila rusku potporu u nastojanju da očuva Kosovo, što joj na kraju nije uspjelo. U NIS-u dvoje da će druga polovica godine biti uspješna kao prva, a razlozi za takvu prognozu navode se u nesigurnom tečaju dinara, povećanoj konkurenciji te padu potrošnje zbog rasta trošarine koju je vlada uvela kako bi povećala proračunske prihode. Jedina korist koju država ima od povećane dobiti NIS-a je naplata poreznih i fiskalnih obveza od 39,2 milijuna eura, odnosno 9,8 milijuna eura više nego u istom razdoblju prethodne godine.