Mnogi se protive američkom pravilu

Strane kompanije 19.2.2012. 22:00 The New York Times

Obično se banke protive nametanju novih regulativa u financijskom sektoru, a danas se strane vlade bore protiv bankovnih regulativa u Sjedinjenim Američkim Državama. Na Svjetskom gospodarskom forumu koji je ovdje održan prošlog mjeseca, glavni bankari s Wall Streeta pronašli su neočekivanog saveznika u svojoj borbi da stanu na kraj, ili da barem izmijene Volckerovo pravilo, to jest dio zakona o reformi financijskog sustava koji su sastavili Dodd i Frank koji kaže da banke ne smiju špekulirati vlastitim sredstvima.

Cilj te ideje jest okončati fenomen banaka koje su prevelike da bi propale te odvojiti riskantni element kockanja na Wall Streetu od korisne uloge financiranja gospodarstva. Međutim, ministri financija diljem svijeta okupili su se u Davosu kako bi razgovarali s američkim ministrom financija Timothyjem Geithnerom o jednom aspektu pravila zbog kojeg im se diže kosa na glavi. Naime, američke banke, a vjerojatno i određene banke koje posluju u SAD-u, ne bi smjele trgovati obveznicama stranih vlada. Međutim, pravilo se ne odnosi na vrijednosnice američke vlade, a sve druge države neće biti te sreće. Ta će mjera, o kojoj se još uvijek raspravlja, prema riječima onih kojoj se protive, vjerojatno povećati troškove kreditiranja stranih vlada, smanjiti likvidnost i poremetiti stabilnost tržišta inozemnih obveznica. Na kraju možda padne u kategoriju neželjenih posljedica prijedloga novih zakona. S obzirom na to da su u tijeku pregovori oko rješavanja dužničkih kriza u Europi, sve što bi moglo povećati troškove kreditiranja Italije, Portugala i Španjolske vlade tih država opravdano gura prema rubu. Britanski ministar financija George Osborne u pismu Benu Bernankeu, čelniku Saveznih rezervi SAD-a, napisao je da “bi u praksi nove regulative otežale i povećale troškove pružanja usluga koje stvaraju financijska tržišta izvan SAD-a. Svako povlačenje bankarskih usluga koje pridonose održavanju tržišta smanjilo bi likvidnost pojedinih državnih tržišta, a to bi, pak, poremetilo stabilnost. Usto, države poput Velike Britanije teže bi, riskantnije i uz puno veće troškove mogle distribuirati svoj dug.”

Japanske vlasti kažu da bi novo pravilo povećalo troškove povezane s japanskim vladinim obveznicama te bi se “japanske podružnice američkih banaka mogle povući iz Tokija”. Japanske su vlasti uputile pisma nekolicini američkih agencija, u kojima stoji sljedeće: “Neke bi japanske banke mogle biti prisiljene obustaviti ili drastično smanjiti poslovanje u SAD-u, a takve bi reakcije nepovoljno djelovale na likvidnost i cijenu japanskih vladinih obveznica.” Uslijedilo je i zlokobno upozorenje: “U ovom kritičnom trenutku ista bi se stvar mogla dogoditi i na drugim tržištima obveznica diljem svijeta.” Marka Carneyja, guvernera Kanadske narodne banke, Volckerovo je pravilo, nazvano po bivšem čelniku Saveznih rezervi Paulu Volckeru, još više uzrujalo. Carney tvrdi da bi pravilo moglo stvoriti vlastiti sustavni rizik i unijeti kaos na tržište vladinih obveznica. Pet najvećih kanadskih banaka i četiri druge agencije pismom su se obratile Saveznim rezervama, tvrdeći da bi pravilo prema Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini moglo biti nezakonito. Ministri vanjskih poslova imaju pravo. Razmislimo o tome s ove perspektive. Kad banka proda tridesetogodišnju obveznicu neke države, recimo Francuske, kupac često preproda stariju obveznicu koja miruje sve do prodaje. Prema pravilu, zadržavanje te obveznice može se smatrati špekulativnim trgovanjem vlastitom imovinom, a ne stvaranjem tržišta. Upravo u tome leži problem, ako se najveće američke banke povuku s tržišta obveznica inozemnih vlada, cijene će strahovito porasti. Ministarstvo vanjskih poslova zaključilo je da će utjecaj pravila na likvidnost tržišta biti ograničene naravi.

Andrew Ross Sorkin

  1. Ključne riječi
  2. svjetska bankarska industrija
  3. The New York Times

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh