Kragujevački automobili mogu na rusko tržište s nula posto carina

Autor: Rato Petković , 01. prosinac 2008. u 22:00

Proširenje liste slobodne trgovine između Srbije i Rusije s namještajem i automobilima trebalo bi povećati robnu razmjenu između dviju država

Na posljednjoj sjednici srpsko-ruske komisije za ekonomsku suradnju, održanoj prošli tjedan, dogovoreno je da se postojeća lista roba bez carina proširi na automobile i namještaj. Riječ je o proizvodima koji su u vanjskotrgovačkoj razmjeni oslobođeni od plaćanja uvozno-izvoznih carina i drugih pristojbi. Dogovor o proširenju liste proizvoda počet će se primjenjivati od polovice 2009. godine. Time je gotovo 95 posto roba stavljeno na režim slobodne trgovine između Rusije i Srbije.

Subvencije za Volkswagen
Srbija je inzistirala na proširenju liste budući da će nova tvornica automobila Fiat – Srbija proizvoditi više od 200.000 automobila godišnje, pri čemu se računa i na značajan izvoz proizvedenih vozila na rusko tržište. Uvrštavanje automobila, prema vladinim informacijama, pridonijet će da srpska vlada, u pregovorima s Volkswagenom, “ubaci” novi adut i privoli njemačku kompaniju da u Srbiji sagradi vlastitu tvornicu automobila. Prema neslužbenim informacijama, poslovodstvo Volkswagena traži da ima iste pogodnosti kao i Fiat, odnosno subvencije vlade, koje u strateškom partnerstvu s talijanskom kompanijom iznose oko 400 milijuna eura.




Veća ulaganja
Neovisno o konačnom ishodu pregovora s Volkswagenom, povećanje roba na režim slobodne trgovine između Beograda i Moskve pridonijet će povećanoj vanjskotrgovačkoj razmjeni između dviju zemalja. Rusija je i dosad zauzimala vodeće mjesto zahvaljujući ovisnosti Srbije o ruskoj nafti i plina za što je godišnje izdvajala oko 2,4 milijarde dolara. Rusija se nalazi na prvom mjestu među zemljama koje izvoze u Srbiju. Njezin izvoz, prema podacima Privredne komore Srbije, sudjeluje 15,3 posto, dok se u pogledu uvoza iz Srbije, Rusija nalazi na petom mjestu. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci vrijednost ukupne razmjene roba iznosila je 2,8 milijardi dolara, što u usporedbi s lani predstavlja povećanje od 54 posto. Srbija je za to vrijeme izvezla proizvode u Rusiju u vrijednosti 385,5 milijuna dolara, što je povećanje od 52 posto. Deficit u vanjskotrgovačkoj razmjeni s Rusijom iznosi 2,1 milijardu dolara. Na listi ruskog izvoza u Srbiju na prvom mjestu su nafta (54,4 posto), plin (20,7), sirovi nelegirani aluminij (4,2) te živa, urea i laka ulja. U srpskom izvozu na rusko tržište nazastupljeniji su pokrivači podova i tapete (11,6 posto), karton premazan plastičnim masama (7,4), lijekovi (7,1 posto) i prikolice i poluprikolice. Poduzeća koja najviše izvoze na rusko tržište jesu Tarkett, Hemofarm, koji ima i vlastitu tvornicu u Rusiji i Tetra pak production, Lohr Somb, HIP Azotara, Goša, Moskomerc, Novosadska tvornica kabela, Tvornica bakarnih cijevi i Metalac posuđe. Među najveće uzvoznike iz Rusije spadaju NIS, Srbijagas, Lukoil-Beopetrol i Impol Seval.

podaci

Deficit Hrvatske s Rusijom
U posljednjih desetak godina Hrvatska bilježi stalan rast minusa u trgovinskoj bilanci s Ruskom Federacijom. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, deficit je u prvih devet mjeseci iznosio 2,61 milijardu dolara, od čega je izvoz bio 141,8 milijuna USD.
Prednjače lijekovi
Tijekom prvih devet mjeseci čak 39 posto hrvatskog izvoza činili su lijekovi u vrijednosti 33,9 milijuna USD. Slijedi telefonska oprema sa 8,9 milijuna te umaci i začini sa 5,2 milijuna USD.
Nafta i plin
U prva tri kvartala je uvezeno nafte i plina u vrijednosti od 1,35 milijardi USD-a, što čini 81 posto uvoza. Slijedi plin s 215 milijuna USD i helikopteri s 50 milijuna USD-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close