Kosovske vlasti najavile su podnošenje zahtjeva za povrat imovine koja se nalazi u bivšim republikama SFRJ. Kosovo se tako kao federalna jedinica želi uključiti u proces sukcesije bivše zajedničke države. Prema pisanju prištinskih medija, kosovske tvrtke u drugim dijelovima Jugoslavije imaju 172 objekta. Najviše ih je u Srbiji 104, potom u Crnoj Gori 42, BiH 15, Hrvatskoj šest, Makedoniji četiri i Sloveniji jedan. Na popisu nema imena poduzeća za koja se tvrdi da su vlasnici imovine u drugim državama.

Ovaj potez kosovskih vlasti tumači se kao odgovor na potraživanja Srbije koja je do prije tri godine morala vraćati inozemne kredite koji su potrošeni na razvoj Kosova. Prema riječima Artana Behramija, ministra u kosovskoj vladi, riječ je o tvornicama, trgovinama i građevinskom zemljištu. Behrami je najavio kako će se o povratu imovine najprije razgovarati s Crnom Gorom. Kosovske vlasti znaju da će najveće teškoće imati u rješavanju imovinskih odnosa sa Srbijom pa su odlučile proučiti pristup Slovenije i Hrvatske, odnosno primijeniti njihov “recept”. Musa Ljimani, profesor prištinskoga Ekonomskog fakulteta, kaže da vrijedi pokušati iako nema puno vjere u uspjeh.Odluka kosovskih vlasti dočekana je s neskrivenim čuđenjem u Srbiji koja je, kako tvrde vlasti, u protekla tri desetljeća uložila u razvoj Kosova 18 milijardi dolara. Osim toga višegodišnji pokušaji tamošnjih tvrtki da vrate imovinu što je ostala na Kosovu nisu uspjeli. Uz pristanak UNMIK-a kosovska agencija za privatizaciju prodala je više srpskih poduzeća, a lani je uzela i telekomunikacijsku mrežu. Najviše imovine na Kosovu ima srpska Eleketroprivreda u vrijednosti od 5,5 milijardi dolara, slijede PTT sa 150 objekata, željeznica sa 45, Srbija šume 35… Dejan Jovović, savjetnik u uredu za regionalnu suradnju Privredne komore, kaže da Srbija ima i 24.500 hektara poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta, više od 1,4 milijuna četvornih metara službenih zgrada te 25.000 m2 stambenog prostora.