Kineski farmeri na ruskoj zemlji

Autor: The New York Times , 23. rujan 2012. u 22:00

Kada je prije nekoliko godina kineski investitor kupio farmu izvan ovoga sela, bio je njome toliko zadovoljan da ju je nazvao Zlatna zemlja. Tlo je bilo vrlo plodno, a sunca i kiše bilo je u izobilju. Ovako duboko u unutrašnjosti ruralne Rusije također je bilo iznimno malo ljudi. Više ne. Danas su redovi staklenika prepuni Kineza koji beru rajčice.

A u plodonosnoj sezoni, nadzornik nam kaže da bi mu bilo jako drago kad bi imao i nekoliko stotina radnika više. Priljev kineskih poljoprivrednih radnika u Rusiju odraz je sve jačih trgovinskih i gospodarskih veza između te dvije zemlje, od kojih je jedna bogata zemljom i resursima, a druga bogata u pogledu broja stanovnika.Nakon raspada Sovjetskog Saveza obje te države svim silama pokušavaju navedene prednosti pretvoriti u uspješne poslovne prilike. To im je uspjelo s nekoliko zajedničkih rudarskih poslovnih pothvata. A državne tvrtke također su ostvarile sjajnu suradnju u industriji nafte, ugljena i u drvnom sektoru, što čini samu okosnicu ovog gospodarskog odnosa. Iako su kineski zahvati u rusku poljoprivredi zasad po opsegu mali, na kraju bi se mogli pokazati jednako važnima kao gore navedeni sektori, i to ne zato što pridonose napetostima vezanima uz ulogu imigranata. Prema podacima World Food Programa, od svih država na svijetu Rusija ima najviše obradivih površina koje propadaju. Rusija ima 143 milijun stanovnika, a Kina ima 1,3 milijardu. Kina je, pak, neprestano u strahu kako osigurati dovoljno hrane i pronaći posla za svoju ruralnu populaciju. Neke farme u Rusiji u kineskom vlasništvu šalju brodove pune plodova soje u Kinu, a kako raste kineska zastupljenost u ovom sektoru, tako će rasti i potencijal za povećani izvoz hrane.Kad je prije pet godina hrana naglo poskupjela, kineska vlada počela je s Rusijom pregovarati o ulaganjima u ruska poljoprivredna zemljišta. Taj se program počeo ostvarivati ove godine s doprinosom od jedne milijarde dolara od strane organizacije China Investment Corporation u zajednički ruskokineski fond za ulaganja u poljoprivredu i drvnu industriju u Rusiji i ostalim državama bivšeg Sovjetskog Saveza.

Vrlo je znakovito što je, s obzirom na obilje obradivih površina u Rusiji, Putin kao glavnu temu odabrao upravo sigurnost hrane i poljoprivredu jer je to svojevrsno priznanje ruske velike i rastuće uloge u izvozu žitarica zemljama u razvoju. Ruska vlada postavila je cilj od povećanja trgovine s Kinom do vrijednosti od 200 milijardi dolara godišnje sa 80 milijardi dolara ostvarenih 2011. Za usporedbu, trgovina između Sjedinjenih Američkih Država i Kine u 2011. dosegnula je iznos od 503 milijarde dolara, doznajemo iz Ministarstva trgovine. Skeptici daljnjeg jačanja gospodarskih veza između Rusije i Kine ukazuju na duboko nepovjerenje koje potječe još iz graničnih razmirica oko rijeke Ussuri iz 1969. koji je na nekoliko desetljeća prekinuo bilo kakav razvoj. Neki Rusi boje se da će jačanje gospodarske suradnje dovesti do bujice kineskih imigranata koji će preuzeti rijetko naseljena područja. “Što ti ljudi rade ovdje?” pita Nadežda A. Kolješova, trgovkinja iz Ostanina. “Nemam ništa protiv njih”, kaže. “Ali Rusija je za Ruse, a Kina za Kineze.” Nakon kratkog razmišljanja, sliježe ramenima: “A valjda je i to u redu, ako nam ne porobe djecu u budućnosti.” Danas u Rusiji živi oko 400.000 kineskih migranata, čime čine tek maleni dio ukupnog broja imigranata u zemlji, od kojih većina dolazi iz bivših sovjetskih država u središnjoj Aziji. No broj doseljenika iz Kine uskoro bi se mogao povećati. Vladimir Balasanjan, rodom iz Ostanina, koji radi kao menadžer na farmi Zlatna zemlja, kaže da su rijetki Rusi voljni raditi u poljoprivredi. “Vlada želi da Rusi rade”, kaže. “Ali Rusi ne žele raditi na farmama.”

Andrew E. Kramer




Komentirajte prvi

New Report

Close