Kina traži bogatstvo ispod mora

Autor: The New York Times , 26. rujan 2010. u 22:00

Kad su početkom ovog ljeta tri kineska znanstvenika zaronila na dno Južnog kineskog mora u malenoj podmornici, nisu samo zabili zastavu svoje zemlje u morsko dno.

Ti ljudi, koji su zaronili dublje od tri kilometra u plovilu veličine omanjeg kamiona, označili su namjeru Pekinga da preuzme vodstvo u istraživanju nepristupačnih dijelova oceanskog dna bogatih prirodnim resursima. A mnogi od tih resursa nalaze se upravo na područjima oko kojih se Kina sukobljava sa svojim susjedima glede teritorijalnih prava.“Ovo je sjajno postignuće”, izjavio je direktor projekta Liu Feng za novine China Daily. Stručnjaci se slažu da je morsko dno cijelog svijeta prepuno mineralnih nakupina čija vrijednost se mjeri u milijardama dolara, kao i mnogih drugih predmeta od iznimne važnosti za obavještajne službe: kablova namijenjenih diplomatskoj komunikaciji, izgubljenog nuklearnog oružja, potopljenih podmornica i stotina bojevih glava koje su ondje ostale nakon testiranja naoružanja. Premda jedna malena podmornica ne može izvući na svjetlo dana sva ta bogatstva, ona može i doista stavlja Kinu u odličan položaj da ih se pokuša domoći. “Taj program pomno je osmišljen, a ljudi koji na njemu rade vrlo su odlučni”, rekao je Don Walsh, pionir u istraživanju dubokog podmorja nakon nedavnog posjeta Kini, gdje se upoznao kako s gore navedenom podmornicom, tako i s njenim tvorcima. Malena podmornica nazvana Jiaolong, prema mitskom morskom zmaju, predstavljena je javnosti u kolovozu nakon gotovo osam godina vrlo tajnovite izrade i razvoja. Prilagođena je za rad na većim dubinama nego ijedna druga na svijetu, čime Kini dobiva pristup do gotovo 100 posto oceanskog dna. Na testovima izvedenima ovog ljeta, podmornica je otišla na dubinu od 3759 metara. Sljedeće godine Jiaolong se sprema zaroniti na 5000 metara, a 2012. bi trebala dosegnuti svoj maksimum od 7000 metara i srušiti trenutni rekord japanske podmornice Shinkai, koja je zaronila na 6500 metara. Rusija, Francuska i Sjedinjene Američke Države, koje su nekoć bile predvodnici u ovoj vrsti istraživanja, sada daleko zaostaju za gore navedenima primjerima.

Ovo plovilo razlikuje se od uobičajene podmornice po svojoj veličini i po tome što joj je za funkcioniranje potreban matični brod na površini. Postoji ih tek nekoliko.Zbog svojih sve većih političkih i teritorijalnih ambicija, Kina žurno izrađuje superbrza računala i velike zrakoplove, a posebnu pažnju posvetila je i izgradnji podmorske mornarice. Kina je počela razvijati podmorska plovila 2002. godine. Od Sjedinjenih Američkih Država kupila je naprednu rasvjetu, kamere i robotičke ruke. Od Rusije je naručila izradu trupa plovila. Weicheng Cui, profesor pri Kineskom istraživačkom centru za znanstvena plovila koje gradi i podmorska plovila, procjenjuje da je 40 posto opreme gore navedene podmornice došlo iz inozemstva. Kineski piloti također su sudjelovali u osam zarona Alvina, najpoznatijeg plovila za duboke zarone, kojeg razvija Oceanografski institut Woods Hole na Cape Codu u Massachusettsu. Američki stručnjaci upoznati s programom kažu da je vrlo neobično to što Peking nema puno iskustva na ovom izazovnom i pomalo zastrašujućem području. “Vrlo su oprezni”, rekao je Walsh. “Svjesni su činjenice da mnogo toga ne znaju i jako se trude naučiti što više.”Zamjenik kineskog ministra za znanost i tehnologiju Wang Weizhong izjavio je da su ova podmorska testiranja “prekretnica” kako za kinesko, tako i za svjetsko istraživanje podmorja. Uspjeh ovog plovila, rekao je u kolovozu, “položio je čvrste temelje za njegovu praktičnu primjenu, odnosno istraživanje resursa i znanstvena istraživanja”.Walsh izvještava da kod tvoraca plovila polaganje zastave nije ponukalo oholost i hvalisanje, već osjećaj nelagode. “Dobro smo se nasmijali tome”, prisjeća se svog posjeta Kini. “Ti su tipovi prilično apolitični. Oni su samo vanjski izvođači koji rade svoj posao.”

William J. Broad

Komentirajte prvi

New Report

Close