U 15. stoljeću Kina je posjedovala moćnu mornaricu. Njeni brodovi plovili su do Afrike i Perzijskog zaljeva, šireći tako ekonomski utjecaj Kine na nekoliko kontinenata. Neki znanstvenici tvrde: da se ovaj trend nastavio, Kina bi dominirala svijetom. No nadolazeći vladari okrenuli su državu prema sebi, pomorstvo je bilo zabranjeno, a velika brodogradilišta bila su zatvorena.

Sada, u Aziji i drugdje, Amerika je ta koja vlada morima – njena pomorska sila još je potrebna, primjerice, za obranu Malajskog tjesnaca, rute kojom prolazi veliki dio nafte namijenjene regiji i druga trgovačka dobra. No današnja samouvjerena, pouzdana i globalizirana Kina ponovno gradi svoju pomorsku silu. Kao i Indija, njen rastući azijski rival, Kina, već ima impersivnu vojsku. Obje države su shvatile da ubrzan ekonomski rast pruža novac za realizaciju dugo njegovanih snova izgradnje pomorskih flota koji njihovu moć mogu pronijeti daleko od njihovih granica. U protekle dvije godine kineska mornarica dobila je nove razarače, fregate i podmornice, neke izgrađene u Kini, a neke (uključujući one najmodernije) u Rusiji. Nedavna studija Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz Londona zaključuje kako je Kina također blizu početku proizvodnje nosača zrakoplova, koji će joj omogućiti korištenje zračne sile na velikim udaljenostima. Kina je dugo čekala na stvaranje sile sposobne ometati intervenciju američke pacifičke flote u vodama oko Tajvana. No isto tako je u odlučna zaštititi svoje zalihe nafte i sirovih materijala od prijetnji poput terorizma i piratstva. Amerika je posebno zabrinuta zbog pomorske baze koju Kina gradi na otoku Hainan, od kuda će njeni brodovi imati lagani pristup azijskim jugoistočnim trgovačkim putovima – ponajprije Malajskom tjesnacu. Indijci strahuju da razlog što Kina gradi luke u Mianmaru, Pakistanu i Šri Lanki te s Pakistanom održava pomorske vojne vježbe leži u širenju njena utjecaja na Indijski ocean. Tisuće trgovačkih brodova s kineskim zastavama svake godine prelaze ocean, što Kini daje mnogo opravdanja za širenjem svoje prisutnosti na morima. Indija zauzvrat ulazi u Južnokinesko more te traži pomorske luke u Vijetnamu. Indija s Kinom dijeli zabrinutost da s obzirom na opseg trgovine i rast potrošnje energije njihova sigurnost postaje ranjiva na svaki poremećaj pomorskog prometa. Glavna obilježja njene nove pomorske flote bit će tri nosača zrakoplova. Prvi od dva indijska nosača zrakoplova nalaze se u fazi izgradnje, a porinuće se očekuje 2010. godine. Treći, već korišten i kupljen od Rusije, suočava se s odgodom i teškoćama u vezi s prepravkama. Tim Huxley iz IISS-a navodi kako se sa svom pozornošću uperenom prema Kini i Indiji često previdi širenje pomorske flote drugih azijskih zemalja. Ipak, nekoliko država, posebice Sjeverna Koreja, također proširuje svoju pomorsku flotu. Je li to utrka u naoružanju?
(Economist)