Nakon što je početkom studenoga održan Salon du chocolat u Parizu, najveća svjetska manifestacija posvećena čokoladi koja se dobiva od kakaa, u Obali Bjelokosti su se ovih dana okupili vodeći proizvođači i prerađivači te sirovine ključne za konditorsku industriju.Glavna tema prve svjetske konferencije posvećene kakau u Abidjanu koja traje od 19. do 23. studenog je razvoj te grane ugrožene povećanom potražnjom i prirodnim nepogodama koje prijete plantažama kakaovca. Alassane Ouattara, predsjednik Obale Bjelokosti je na konferenciji pred 1200 sudionika među kojima su uzgajivači, ali i trgovci te proizvođači čokolade istaknuo da glavni izazov industriji kakaa predstavlja rast potrošnje. Međunarodna organizacija kakaa (ICCO), sa sjedištem u Londonu tom je prilikom upozorila na moguć deficit ponude kakaa u sljedećim godinama što bi moglo potaknuti rast cijena. Navode i da više od 70 posto proizvodnje kakaa u svijetu otpada na četiri zapadnoafričke države: Obalu Bjelokosti, Nigeriju, Ganu i Kamerun, a na Latinsku Ameriku 15,4 posto. Potražnja za čokoladom stalna je u Europi i u Sjevernoj Americi gdje je i potrošnja najveća, ali ubrzano raste u novim svjetskim gospodarstvima na čelu s Brazilom, Indijom i Kinom.

Tržište pred slomom
"Ako ne poduzmemo mjere, za nekoliko godina čokolada će postati luksuzni proizvod te izazvati pad sektora koji bi mogao pogoditi nekoliko generacija", upozorava Jean-Marc Anga, čelni čovjek ICCO-a.Uzgoju kakaa šteti snažan i suh vjetar iz Sahare zbog kojega je prinos manji za 8,1 posto u ovoj godini u odnosu na sezonu 2010-2011. Zbog toga su cijene kakaa skočile za 40 posto na burzama u Londonu i New Yorku, dvama glavnim financijskim tržištima u kojima se određuje cijena kakaa, istaknuto je na koferenciji.Na konferenciji je rečeno i da je ključno poboljšati proizvodnju i kvalitetu kakaovca jer se uzgajivači, koji unatoč svjetskoj gladi za čokoladom, žive u siromaštvu te se okreću unosnijim kulturama, primjerice palminom ulju."Kakao je burzovni artikl, što znači da mu cijenu određuje burza. On ne spada u nužne poljoprivredne artikle poput pšenice, mlijeka i mala promjena u ponudi ili potrošnji može izazvati veće poremećaje cijena. S kakaom je dosad znalo biti velikih burzovnih špekulacija", prokomentirao nam je Stipan Bilić, direktor strukovne udruge konditorske industrije Kondin.Zapadna Afrika koja osigurava više od 70% opskrbe kakaom politički je vrlo trusno područje i ne čudi da svaka obustava bila ona političke prirode ili uvjetovana vremenskim nepogodama za posljedicu ima drastičan rast cijena kakaa. Napominje da je kakao zadnjih godina imao velikih oscilacija u cijeni, od 2000 do 3500 dolara po toni.

Vrlo skupa sirovina
"Ako ICCO ocijenjuje da je potrošnja povećana onda bi bilo prirodno da se uveća i proizvodnja kroz nekoliko godina jer bi se time smirila povećana potražnja. No teško je o tome ozbiljno govoriti", kaže Bilić te navodi da dok se u Hrvatskoj troši 20-ak tisuća tona kakaa godišnje, Njemačka primjerice troši pola milijuna tona. "Kakao i šećer dvije su vrlo skupe sirovine. Kakao je uz šećer jedan od najskupljih sirovina konditorske industrije – na šećer otpada otprilike 35 posto a na kakao 30 posto troškova sirovina", ističe Bilić. Smatra i da nakon ulaska Hrvatska u Europsku uniju našu konditorsku industriju neće bitno ugrožavati uvoz prehrambenih proizvoda pa i konditorskih sa zapada jer mi za vrlo skupe i kvalitetne čokolade imamo ograničeno tržište.